Ako sistem ide iz jednog stanja u drugo i ne može se vratiti u početno stanje, takav se proces zove ireverzibilni ili nepovratni proces. Što se tiče cvjetanja jezera ono može biti dvojako, ali bez obzira kako nastalo taj proces nije bezazlen i predstavlja ne mali problem. U prvom redu, na cvjetanje voda utiču povećane količine hranjivih materija. Naravno, njihova koncentracija raste sa smanjenjem količine voda u vodotoku i istom doticajnom količinom hranjivih materija.
Drugi aspekt koji utječe na cvjetanje voda jeste rast temperatura vode, što se mora vezati za (klimu) duge sušne periode, povećane temperature vazduha, a time i veće zagrijavanje tla i vodnih površina. Sem hranjivih materija na pogoršavanja stanja vodotoka utječu deterdženti koji u vodotokove dospijevaju iz domaćinstava, ugostiteljskih objekata, autopraona, itd. Naglašavam da cvjetanje voda je karakteristična za slatkovodne rezervoare (basene) – jezera, stare izolovane ili dijelom vodne površine (Osmica), kao i u ostalim prostorima u kojima voda STOJI ili ima neznatna kretanja.
Naime, kretanje vode, burlanje (brzaci, bukovi) SEDRENE BARIJERE preko kojih voda pada (rijeka Pliva je bila sasvim neobičan tok sastavljen od niza jezeraca,omeđenih uglavnom niskim sedrenim barijerama sa slapovima) što je dovodilo do povećane aeracije (obogaćenja vode kisikom).
Cvjetanje vode uzrokovano je, dakle, viškom hranjivih sastojaka, posebno fosfora. Visoka koncentracija fosfata uzrokuje rast i obilnu reprodukciju najmanjih jednoćelijskih algi. Mobilne zelene i plavozelene alge (skupine Volvocineae i Cyanophyceae) boje vodu u svijetlu ili tamnozelenu, žućkastozelenkastu i plavozelenu boju. Da napomenem da se čak na običnim satelit slikama (Google Maps) jasno vide naplavine na početku Velikog jezera i bujanja algi…
Dočim, na mnogo mjesta, posebno duž lijeve obale, vide se oplićenja – izgleda uzrokovana odlaganjima raznih materijala i građevinskim zahvatima. Upravo taj prostor, potpomognut ekspoziciji, je posebno obrastao barskim vegetacionim vrstama. Posljedice cvjetanja jezera su i otrovi koje produkuju alge ali i pomanjkanje kiseonika, što vodi ka oboljenjima i ugibanjima prvo insekata, a onda mogu i masovno stradati oblici ihtiofaune…
Vrlo često se prešutkuju novogradnje i ini zahvati kao sječe visokih rastinja /suncobrana/ veoma bitnih za omogućavanje života riba, riblje mlađi ali i drugih životinjskih vrsta!! Prešutkuju se i enormno grube ekološke promjene unosom neautohtonih vrsta ribe. No, da se zadržimo samo na cvjetanju. Nažalost – cvjetanje je prisutno i gotovo na samom vodopadu, odnosno, na svim mjestima mirnog toka, plitkog, s velikom količinom sedimentnog materijala (mulja). No, tu se često radi o sasvim novom stanju gdje florni oblici dosežu površinu vode, pa i nivoe iznad vode (o tome postoji niz fotografija) i to te pojave nisu vezane za rijeku.
Da li je proces ireverzibilan?
Da, ako se ne poduzmu kvalitetne radnje i radovi na zaštiti prostora, zaštiti voda i prirode. Ako ti projekti, radovi ne bi imali konstruktivan cilj i konačnu namjenu. Ipak, treba imati na umu da se izvori eutrofikacije moraju zaustaviti u prvom redu jer vode Plive koristimo i za vodosnabdijevanje i u aspektima rekreacije, sporta, turizma itd. Prema vodenim direktivama (EU) države (članice EU) mogu tijelo vodotoka proglasiti umjetnim ili znatno promijenjenim kada bi promjene hidromorfoloških karakteristika konkretnog vodnog tijela, koje bi bile nužne za postizanje dobrog ekološkog nivoa, imale značajne negativne posljedice na širi okoliš (kao: rekreacija, vodoopskrba pitkom vodom, proizvodnja električne energije, navodnjavanje, odbrana od poplava, odvodnjavanje zemljišta… itd). K tome, korisni ciljevi kojima služi znatno promijenjeno vodno tijelo se, zbog tehničke neizvodljivosti ili nerazmjernih troškova, ne mogu realno postići drugim sredstvima koja su znatno bolja ekološka opcija.
(Jajce Online)
