Jablanica: Obilježeno 27 godina od zatvaranja logora Muzej

Polaganjem vijenaca i svetom misom obilježeno je 27 godina od zatvaranja logora Muzej u Jablanici. Kroz ovaj logor je u godinu dana postojanja prošlo oko šest stotina logoraša, od kojih je većinu činilo civilno stanovništvo Jablanice i okolnih mjesta hrvatske nacionalnosti.

[embedded content]

Logoraši svake godine obilježavaju godišnjicu, kada su posredstvom Međunarodnog crvenog krsta oslobođeni. I dalje im- kako kažu smeta što se logor naziva sabirnim centrom, kao i činjenica da nikad nije podignuta nijedna optužnica protiv nalogodavaca i osoba odgovornih za formiranje logora.

Jablanički Muzej bitke za ranjenike lokacija je burne prošlosti, 1943. malobrojniji partizani su svoje ranjenike spasili od nacista, da bi se 50 godina kasnije muzej izgrađen u čast toj pobjedi pretvorio u zarobljenički objekt u kojem su, kako logoraši svjedoče, doživljavali razne vrste mučenja.

SREĆKO RAIČ, bivši logoraš

“Ovdje sam proveo 6 mjeseci u logoru, kad sam dosao imao sam 90 kg, kad sam otisao nisam imao ni 60, a da nisam pobjegao ne bi živ kući došao”.

U Jablaničkom muzeju 1993. je ubijeno osam osoba, a zatvorenici ističu kako ih zbog svega što su proživjeli vrijeđa kada se ovo mjesto naziva sabirnim centrom.

NADA KOVAČEVIĆ, bivša logorašica

“Oni sve svode da smo bili sklonjeni a mi smo bili zarobljeni, imamo knjižice i sve, kao zatvorenici, ali nitko za ništa nije odgovarao”.

MATIJA JAKŠIĆ, bivši logoraš

“Ja sam svjedok za ratni zločin od Haga, Novog Sada, Sarajeva, Mostara, a ja svjedocima, a na sudu je da nekog procesuira ili nagradi, a bilo je i takvih, bilo je izjava koje kažu nije bio tu. Gospodin Sefer Halilović je bio tu, mi smo mu prali džipa, ali ispostavilo se da nije bio tu, ali to je sudska odluka na koju ne možemo utjecati”.

Bivši logoraš Marinko Ljoljo prisjeća se kako je 1992. na dan oslobođenja Jablanice kao ravnatelj škole u istom muzeju dobio plaketu kao zaslužni građanin, da bi se godinu dana kasnije našao na istom mjestu, ali u potpuno drugačijoj ulozi.

MARINKO LJOLJO, bivši logoraš

“Tu sam 93. doživio najveće poniženje, koje čovjek može doživjet da sam nepravedno protupravno i bezrazložno lišen slobode i mučen, to su dvije krajnosti koje ja u 27 godina nisam uspio pomiriti”.

Za pojedinačne zločine u Muzeju osuđeni su Mirsad Tahirović “Deba“ na pet godina, zbog nečovječnog postupanja nad zarobljenicima, te Nihad Bojadžić zbog premlaćivanja jedne osobe u istom objektu. Optužnica za zapovijednu odgovornost nikad nije podignuta.

BHRT