Search
Close this search box.

Izvozimo pitku vodu a pijemo flaširanu, uvoznu: Zbunjujeće, zar ne?

Podijeli članak:

Prvi smo u regiji, sedmi u Evropi i među vodećima u svijetu kada govorimo o izvorima pitke vode. Uprkos tome, samo u prošloj godini uvezeno je 165 miliona maraka vode, sokova i bezalkoholnih pića.

U prevodu izvozimo pitku vodu a pijemo flaširanu, uvoznu. Zbunjujeće, zar ne?

Voda ili “nafta 21.vijeka”, kako je mnogi nazivaju, jedan je od najvažnijih resursa kojima BiH raspolaže. Međutim, prekomjeran uvoz vode pokazuje da se taj resur slabo koristi.

“BiH je zemlja izrazito bogata vodom. Imamo kvalitetne izvore vode koje trebamo čuvati i odgovorno koristiti. Suludo je da uvozimo vodu iz zemalja koje uopšte nemaju pitku vodu”, kaže Jelena Ivanić iz Centra za životnu sredinu.

“U posljednjih 20ak godina je prava ekspanzija korištenja flaširane vode. Iza svega toga se krije profit, zarada. Zašto? Lako je to objasniti. Oko 2000x flaširana voda je skuplja od vode iz slavine”, ističe Miljana Miljanović, direktorica Kvaliteta vode i ekologije u Vodovodu Banjaluka.

Razlozi prekomjernog uvoza vode su brojni, a isti teško da se mogu spriječiti jer….

“Niko ne bi uvozio neki proizvod da ga tržište ne apsorbuje i da ga tržište ne troši. Prije svega, BiH je potpisnica sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji regulišu……uvoz vode koji jeste prekomjeran spriječiti”, smatra Slaviša Ćeranić, direktor Sektora za makroekonomiju VTK/STK BiH.

Možda se ne može spriječiti uvoz, ali se postoji drugo rješenje. Piti vodu koju nam je naša bogata priroda podarila, jer istraživanja su pokazala da čak 25% flaširane vode potiče upravo sa slavine.

“Najvažnije je da proces dezinfekcije bude kontinualan….to se radi o mjehurićima vazduha”, dodaje Miljanović.

“Moramo da shvatimo da su i naše vode jednako dobre kao i one koje uvozimo i da samom kupovinom domaćih voda štitimo i domaću proizvodnju”, ističe Ćeranić.

To što je BiH bogata vodom, ne znači da se možemo i opustiti.

“Kao i mnogi resursi u BiH i voda je, odnosno naše rijeke, pod velikim pritisikom. Prolazeći pored bilo koje rijeke možemo reći da su one pune otpada jer se otpadom ne upravlja na adekvatan način. Takođe, veliki problem je i izgradnja hidroelektrana, ali i betoniranje samih obala rijeka”, smatra Ivanić.

Nastavi li se takvo uništavanje rijeka i izvora, flaširana uvozna voda za građane neće biti pomodarstvo, nego prijeka potreba.

 

 

(una.ba)

Podijeli članak:

Drugi su čitali

Pročitajte još članaka

Pred sudom u austrijskom Velsu danas se pojavio državljanin Crne Gore (40) koji se...

Turistički kompleks „Grad sunca“ Rodoljuba Draškovića u Trebinju od početka gradnje je privilegovan jer...

Poslanici u Turskoj u skupštini na dnevnom redu imali i raspravu o tome kako...

Prosječna neto plata u Republici Srpskoj isplaćena u mjesecu martu 2024. godine iznosi 1.394...

Ministar privrede Zeničko-dobojskog Samir Šibonjić sa saradnicima je posjetio kompaniju Mettalon Plast d.o.o Zenica....

Podaci “Polazne studije o ekonomiji brige i njege u Bosni i Hercegovini” koju je...