Prodirući iz stijena podno planine Vitorog, nadomak sela Pljeva, iz tri izvora izbija kristalno čista voda i nastaje rijeka Pliva koju zbog izdašnosti vrela mnogi smatraju za najveći izvor pitke vode u Evropi i najvećom turističkom atrakcijom opštine Šipovo.
Desni izvor izbija iz velike stijene, na visini od 483 metra nadmorske visine, dok se lijevo vrelo pojavljuje iz siparišta obraslog mahovinom, na 489 metara. Oba izvora, kao i nekoliko manjih, predstavljaju izuzetnu prirodnu i ambijentalnu cjelinu koja svake godine privlači veliki broj domaćih i stranih turista, a baš na ovoj rijeci svi oni nalaze idealno mjesto za odmor i uživanje u netaknutoj prirodi.
Utvrđeno je da voda na izvoru Plive potiče iz Glamočkog polja, a ukazuje se ispod strmih odsjeka planina Jastrebnjak i Smiljevac. Ova rijeka ima konstantnu temperaturu od oko osam stepeni, što govori o njenom dugom putu kroz velike dubine.
Rijeka Pliva u svom srednjem toku stvorila je dva jezera, Veliko i Malo, koja su zaštićena kao nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Plivska jezera najveća su prirodna jezera u našoj državi i čine dio turističke ponude koja u Jajce dovodi više od sto hiljada turista godišnje.
Ne smijemo zaboraviti da je Pliva i njena jezera pogodna za razvoj turizma i ribolova, ali i sportova na vodi. Svi dobro znamo da se u Jajcu održalo davne 1963. godine Europsko prvenstvo i vanredno Svjetsko prvenstvo u kajaku. Također, prije 9 godina u Jajcu svečano otvoreno 35. Svjetsko prvenstvo u mušičarenju, a učesnici su se takmičili duž obale rijeke Plive pa sve do izvora.
Međutim, tokom posljednjih 80 godina, rijeka Pliva suočava se s ozbiljnim prijetnjama. Mnogi stanovnici Jajca vjeruju da je degradacija rijeke započela izgradnjom hidrocentrala. Također, zabilježeno je nekoliko velikih poplava izlijevanjem Plive iz svojega korita, a najteže su bile 1932., 1959., 1995., 1996., te 2004., 2012. i 2014. godine. Zbog velikih vodenih valova dolazilo je do potkopavanja i rušenja pojedinih, već ranije izgrađenih, građevina koje su regulirale tok rijeke Plive.
Dugoročnim planom AVP Save predviđena je izgradnja regulacionih pragova kako bi se zaštitilo korito rijeke Plive od erozionih procesa, sanirale štetne posljedice izazvane uticajem velikih voda, spriječila dalja devastacija korita te osigurala efikasna zaštita materijalnih dobara i ljudskih života od štetnog djelovanja voda, naročito pri pojavi velikih voda. Za ukupnu sanaciju nastalih šteta na koritu i obalama rijeke Plive, kao i regulaciju, predviđena je izgradnja 13 regulacionih pragova s elementima zaštite obala.
Šira javnost bila je zgrožena betonizacijom “korita” rijeke Plive u Jajcu, koja je započela 2004. godine kao dio projekta sanacije, ali i samim izgledom vodopada. Nažalost, ovo nezadovoljstvo nije pratilo organizirane aktivnosti ili proteste; sve negodovanje svodilo se na društvene mreže.
Iako većina građana Jajca ne protivi se samoj ideji gradnje, kritike su usmjerene prema načinu provođenja radova, posebno nakon betoniranja dijela korita u Pijavicama i jedinstvenog vodopada u svijetu. Uvijek su smatrali da je potrebno uraditi što više prirodnih materijala. Takvo mišljenje i danas dijeli veliki broj Jajčana i Jajčanki, posmatrajući danas završnu fazu projekta stabilzacije korita Plive.
Stoljetna betonizacija Plive najviše je narušila obnovu i nastajanje sedre u rijeci Plivi. Sedra Plive je iz predpleistocenog vremena, kada je prirodna sredina se razvijala pod strogo utvrđenim prirodnim zakonima i zakonitostima i još uvijek bez prisustva čovjeka koji nije ni postojao na Zemlji. Prema tome, ne stoji tvrdnja da se plivska sedra, “po mišljenju eksperata”, može održati i stvarati samo pri puštanju iz Malog jezera 3 m3/s vode.
Prije šest godina potpisan je Sporazum o međuopćinskoj saradnji, a imao je za cilj afirmaciju u oblasti promocije rijeke Plive, preventivnog djelovanja i očuvanja vode i vodotoka rijeke Plive, očuvanja flore i faune rijeke Plive i podizanja svijesti javnosti o čuvanju prirodnog bogatstva rijeke Plive, čišćenje obale rijeke Plive i učiniti je ekološkom oazom. Potpisnici sporazuma obavezali su se da će pokrenuti inicijativu da se rijeka Pliva proglasi „Parkom prirode” i stavi pod posebnu zaštitu.
Zaštita rijeke Plive je izostala zbog izgradnje hidrocentrala na rijeci Plivi, a planirane nove hidrocentrale u Šipovu izazvale su negodovanje među stanovnicima. U medijima se pojavila informacija da bi se slična hidrocentrala mogla graditi na slapu u Jezeru, u neposrednoj blizini Rinjak. Također, poznato je da su u Jezeru provedena geološka istraživanja, a kratak je put od istraživanja do eksploatacije rude, što bi dodatno narušilo ekološku ravnotežu i ugrozilo ne samo rijeku Plivu, već i ljude koji žive u Jezeru i dolini rijeke Plive.
Ne smijemo zaboraviti da je Pliva pijaća voda koja se ulijeva u Vrbas, ugrožavanje Plive nije samo lokalnog, već i regionalnog karaktera.
O ovim problemima, ali i nekim drugim temama razgovarali smo sa društvenim aktivistom i doktorantom Samirom Beharićem, također Velidom Hrnjićem, aktivistom i predsjednikom PD “Ćusine” te općinskim načelnikom Edinom Hozanom.
(Jajce Online)
