Gašenje računa licima koja se nalaze na američkoj OFAC otvorila je problem isplate plata osobama u BiH koje su pod sankcijama. Paradoksalno, gašenje računa počelo je kada je ispunjen jedan od uslova iz 14 prioriteta EU.
Gašenje računa u bankama koje posluju u Bosni i Hercegovini posljedica je američkih sankcija licima koja su stavljena na listu Kancelarije za kontrolu stranih sredstava (OFAC). Jedan za drugim banke gase račune fizičkim i pravnim licima u BiH, a dio sankcionisanih odlučio se za zatvaranje računa i povlačenje novca.
„Pustite sankcije. Mi nemamo vremena više da se bavimo sa tim”, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji se zajedno sa entitetskim rukovodstvom nalazi na crnoj listi. Ranije je potvrdio da je zatvorio račun u banci.
„Nemam kartica za plaćanje, nisam ih nikada imao, ali uvijek u džepu imam ponešto novca“, rekao je Dodik, koji je ranije pozvao i ostala lica koja su na američkoj crnoj listi da zatvore račune kako bankama ne bi stvarali probleme, što su i učinili.
Nađite banku
Međutim, problem nije nestao gašenjem računa jer se nakon toga otvorilo pitanje isplate plata za sankcionisana lica u oba entiteta, s obzirom da sav platni promet mora ići preko banaka. Prvi je pomoć zatražio predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH i funkcioner HDZ-a BiH Marinko Čavara, koji je pisao Savjetu ministara da su mu ugašeni računi i da nema mogućnost da primi platu.
„Sada nemam mogućnost da mjesečnu platu primam putem računa“, napisao je Čavara, navodeći da se time grubo krše njegova ljudska prava zagarantovana Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Iz Ministarstva finansija i trezora BiH poručuju da ne postoji način da se plate isplaćuju u gotoviti. Zamjenik ministra Muhamed Hasanović, kaže da ta mogućnost ne postoji ni putem pošte.
„Jednostavno, te osobe će morati naći banku koja će htjeti otvoriti račun za njih“, rekao je Hasanović.
Činjenica jeste, upozoravaju ekonomisti da se ovakvim odnosom krše osnovna ljudska prava i pravo na rad, ali niko za sada ne izlazi sa rješenjem ovog problema. DW saznaje da je prije nekoliko dana održan sastanak predstavnika banaka u BiH i američke Ambasade, na kojem je razgovarano o mogućem prevazilaženju ovog problema, a da je sve ostalo na tome da se moraju poštovati obaveze koje su banke preuzele, pa i one koje se odnose na sankcionisana lica.
Lobistički fijasko
Istovremeno, Centralna banka BiH zajedno sa komercijalnim bankama sprema instrukciju prema kojoj će se definisati isplata ličnog dohotka, saznaje DW. Međutim i tu bi moglo doći do problema za BiH, ukoliko stavovi ne budu usaglašeni sa Amerikancima.
„U tom slučaju, protivljenju sankcijama ide i BiH. Jer Centralna banka je državni aparat i u tom slučaju država ne poštuje sankcije koje je propisala neka druga država“, kaže ekonomista Zoran Pavlović, koji postavlja pitanje kako je uopšte moglo doći do ove situacije.
„Republika Srpska ima lobističku kuću kojoj se plaća milion maraka godišnje. To je jedna advokatska kancelarija iz Kalifornije. Nisu ništa sugerisali ni kada su stavljeni na crnu listu. Nije im rekla šta treba da rade“, kaže Pavlović, ističući i apsurd cijele situacije u kojoj su na listi sankcija i dalje lica koja nisu više živa, poput Slobodana Stankovića, osnivača kompanije „Integral inženjering” koji je umro prije godinu dana, a još se zajedno sa kompanijom nalazi na OFAC listi.
Riječ je o firmi koja posluje na nivou cijele BiH, a koja je prema američkim tvrdnjama „materijalno pomagala” Miloradu Dodika. Iz ove kompanije su potvrdili da su im računi u nekim bankama ugašeni, dok su ih druge obavijestile da će to uraditi. U međuvremenu očekuju pozitivan odgovor od OFAC-a od koga su putem pravnog tima iz Vašingtona, zatražili skidanje sa crne liste.
Ironija evropskog puta
Početak gašenja bankarskih računa licima sa crne liste poklopio se sa usvajanjem Zakona o sprečavanju pranja novca koji je bio jedan od 14 prioriteta za otvaranje pregovora. Nekadašnji prvi čovjek SDS-a Mirko Šarović, rekao je da je upravo ovaj zakon omogućio gašenje računa licima koja su pod sankcijama.
„Ti ljudi koji normalno rade su 20 godina primali platu zato što nije bilo ovog zakona, zato što ga Bosna i Hercegovina nije prihvatila. Sad se samo čekao taj trenutak i iz Brisela i Vašingtona da se taj zakon usvoji da bi se mogle preduzeti mjere odmah protiv jednog broja ljudi i protiv drugih možda u budućnosti”, rekao je za bh. medije Šarović, koji je takođe bio pod sankcijama i zabrani političkog djelovanja do 2011. godine, kada ih je zajedno sa još 90 lica ukinuo tadašnji visoki predstavnik u BiH Valentin Incko.
„Sve informacije govore da nove sankcije tek slijede i da će one biti obuhvatnije, prvenstveno prema pravnim subjektima“, kaže politička analitičarka Tanja Topić.
Zanimljivo, sankcije su nakon 20 godine „hibernacije” odnosno postojanja samo na papiru bez konkretnih posljedica, stigle i Srpsku demokratsku stranku koja je pod sankcijama od 2004. Aktuelni predsjednik stranke Milan Miličević, poručuje da neće odustati od borbe i da se traže modeli za finansiranje kako bi stranka mogla učestvovati na izborima u oktobru.
„Jednostrano raskidanje ugovora i gašenje računa će svoj epilog doživjeti kroz sudski proces koji ćemo svakako voditi vezano za banke i Agencije za bankarstvo“, rekao je Miličević.
Sankcije balast kapitalnim državnim projektima
Sada se otvaraju drugi problemi poput kapitalnih projekata, u koje su uključene neke kompanije sa crne liste. Pojedini privredni posrednici zatražili su instrukcije od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) o tome kako će oni postupati u vezi sa finansiranjem dionice autoputa Vc koji gradi upravo „Integral inženjering” ukoliko banke ovoj firmi ugase sve račune. Ministarka finansija RS Zora Vidović kaže da se zatvaranjem računa onemogućava poslovanje i opstanak kompanija, što dalje ima negativne posljedice na ekonomski sistem.
„Ako ostave račune, onda će pogasiti njihove SWIFT-ove, pogasiće korespodentne banke sa tom bankom i onda ta banka praktično više ne može da posluje, što znači da je pod sankcijama. A to znači uništavanje kompletnog privrednog sistema RS“, kaže Vidović.
Domaće banke nemaju drugog izbora nego da u potpunosti poštuju pravila koja nosi poslovanje s klijentima koji su na listama sankcionisanih osoba, poručuju bankari. Savjetuju da ukoliko klijenti, bez obzira da li se radi o fizičkim ili pravnim licima, smatraju da je došlo do povrede Zakona o obligacionim odnosima, oni mogu da pokrenu postupak zaštite kod nadležnih organa.
Inače, početkom marta iz Vašingtona je stigla informacija da bi se osim osoba u BiH koje su pod sankcijama, na udaru mogle naći i banke koje su otvorile račune fizičkim i pravnim licima sa crne liste SAD-a. Tada je rečeno da se radi o Uredbi o materijalnoj podršci što znači da ako finansijska institucija obavlja transakciju za sankcionisani subjekt, da se ta finansijska institucija ili banka takođe izlaže riziku sankcija. Upozorili su da prenose ovu poruku, kako bi svi shvatili posljedice sankcija.
(DW)
