Na temelju raspoloživih službenih statističkih podataka i informacija s međunarodnih tržišta objavljenih do 20. ožujka 2025. godine, Centralna banka Bosne i Hercegovine (CB BiH) procjenjuje godišnji rast realnog BDP-a u četvrtom tromjesečju 2024. godine na 2,6%, što je blago više u odnosu na preliminarnu procjenu iz prosinca.
Ova procjena dolazi u trenutku jedne od najvećih političkih i institucionalnih kriza u Bosni i Hercegovini od završetka rata, ali i nakon razornih poplava i klizišta koji su poremetili i lance opskrbe najvećih tvrtki u zemlji. Čini se da se sve ovo za sada ne odražava na ukupna ekonomska kretanja, odnosno planirani rast bruto društvenog proizvoda. Kako navode iz Centralne banke, rast ekonomske aktivnosti rezultat je intenzivne aktivnosti u uslužnom sektoru i oporavka izvoza unatoč poplavama iz listopada, uslijed kojih je, među ostalim, u potpunosti bio u prekidu željeznički prijevoz roba prema Luci Ploče, piše Večernji list BiH.
– I dalje smatramo kako štete od poplava imaju snažniji utjecaj na srednjoročni ekonomski potencijal nego na trenutačnu ekonomsku aktivnost. U skladu s trenutačnom brzom procjenom, za 2024. godinu se očekuje godišnji rast realnog BDP-a od 2,5%, što je gotovo identično posljednjoj projekciji (2,4%) iz studenoga, prema modelu za srednjoročne makroekonomske projekcije. Naša preliminarna procjena intenziteta rasta realnog BDP-a za prvo tromjesečje 2025. godine iznosi 2,6%.
Za ovu procjenu postoji značajan rizik revizije naniže već u idućem krugu procjena zbog neizvjesnosti vezanih uz ekonomsku aktivnost u zemljama glavnim trgovinskim partnerima, političke prilike na globalnoj i lokalnoj razini, ali i moguće značajne učinke promjena na domaćem tržištu rada na cjenovnu konkurentnost domaćih proizvoda i usluga – objašnjavaju iz CB BiH. Kada je riječ i inflaciji, novi krug anketiranja odnosio se na kratkoročne predikcije očekivane inflacije za 2025. i 2026. godinu.
Rezultati ankete upravo predstavljaju odraz današnje situacije u zemlji i svijetu i pokazuju određen stupanj destabilizacije očekivane agregirane inflacije u odnosu na prethodne krugove anketiranja. Tako, prema anketi, očekivana inflacija za 2025. godinu iznosi 4,20%. Međutim, već u 2026. godini se očekuje postepena stabilizacija očekivane inflacije, a stopa iste iznosi 3,30%.
Podsjećamo, krajem prosinca 2024. godine Vlada Federacije BiH podigla je minimalnu plaću za više od 60%, do razine 1000 KM, s primjenom od siječnja 2025. godine. Dodatno, cijene električne energije povećane su u Republici Srpskoj s početkom 2025. godine, a i minimalne plaće su povećane do raspona 900 – 1350 KM (ovisno o stupnju stručne spreme radnika), s primjenom od veljače 2025. godine. Rekordno povećanje minimalnih plaća u Federaciji BiH i sva vezana usklađivanja rezultirali su godišnjim rastom nominalne prosječne plaće u siječnju od 13,5%. Porast cijena hrane i električne energije te rast nominalnih plaća u Republici Srpskoj dodatno će pojačati inflatorni pritisak u kratkom roku – navode iz Centralne banke.
Uz rast cijena hrane (koje sudjeluju u ukupnoj strukturi domaće potrošnje s 38%, dok isti odjeljak u europodručju iznosi 15%), inflacija je primarno pod utjecajem promjena u razini temeljne inflacije, iz koje se isključuju cijene hrane, alkoholnih pića i duhana te energenata, što upućuje na to da očekivani rast domaćih cijena značajno donosi i očekivani rast cijena usluga. Inflacija u sektoru usluga u siječnju 2025. godine procijenjena je na 5,03%. Temeljna inflacija je pod dodatnim pritiskom težnji za zadržavanje trenutačnih profitnih marži, s jedne, te zahtjeva za usklađivanjem ostalih plaća koje su zabilježile bitno niži rast u odnosu na rekordan rast u niskokvalificiranim djelatnostima nakon promjene minimalne plaće, s druge strane.
