Search
Close this search box.

Ima li lijeka za zdravstvo Srpske?

Podijeli članak:

Zdravstvo krvari, čuli smo prije nekoliko godina od premijera Republike Srpske Radovana Viškovića. Dijagnoza uspostavljena, ali vidanje rana bezuspješno. I danas stanje je teško, zdravstvo na aparatima.

“Više puta smo apelovali na loše uslove rada, na nedostatak osnovne opreme za rad, od najelementarnijih stvari kao što su lijekovi, medicinska sredstva, od rukavica, maski, sličnih stvari, pa do krupnijih stvari, kao što je oprema koja se vrlo često kvari”, kaže dr Maja Stojić Dragojević, internista – kardiolog Opšte Bolnice Prijedor.

Osim nedostatka opreme za rad zdravstvene radnike muče i plate.

“3.200 KM iznosi moja plata sa svim primanjima. Političari, kad bi mi malo pogledali njihov karton, vidjeli bi da za nepune dvije godine oni zgrnu milione. Odakle, kako, ne treba mnogo mašte da to zaključimo”, kaže dr Goran Bjeković, ortoped u Bolnici u Zvorniku.

“Više puta smo u ministrastvu predlagali slovenački model platnih koeficijaneta koji se sastoji od nekih 10 platnih koeficijeneta. Tako tehničar koji počinje da radi, počinje iz jednog paltnog koeficijenta,koji ima više iskustva svake dvije, tri godine prebacuje se na sledeći. To je jedan složen način obračuna plata, ali na taj način smatramo da bi uredili plate, da više niko ne bi mogao sa nama da manipuliše, da na jednom radnom mjestu rade dvojica kolega koji vrlo lako odlukom direktora mogu da imaju dva različita platna koeficijenta”, kaže Mirko Šerbedžija, iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara Srpske.

I dok težimo nekim evropskim modelima, mnogi pakuju kofere. Da li će imati ko da nas liječi, izgleda da nadležne ne interesuje.

“Iz gradova koji su na granici sa Hrvatskom, recimo Prijedor, Novi Grad, Dubica, zdravstveni radnici odlaze u okolne gradove u Hrvatskoj, zato što imaju dva do tri puta veće plate i naravno bolje uslove rada”, kaže dr Maja Stojić Dragojević,

“Kada bi svaki dan svako od nas išao kući poslije dežure mi bi pokazali koliko nas zaista fali”, ističe Dr Goran Bjeković.

Uz to zdravstvene ustanove godinama grcaju u dugovima, a nerijetko su zdravstveni radnici bili bez zdravstvenog osiguranja. Ali, u zemlji apsurda sve je moguće. Zato ne čudi što su svi nezadovoljni, i medicinari i građani.

Adekvatna zdravstvena zaštita je jedna od temeljnih ljudskih prava. Pomoć EU u ovom sektoru ogleda se kroz brojne projekte. Edukacija je pri tome važan segment unapređenja primarne zdravstvene zaštite, ali i cjelokupnog sistema.

“Primarna zdravstvena zaštita je temelj zdravstvenog sistema u BiH. Bila su značajna ulaganja u primarnu zdravstvenbu zaštitu u BiH poslednjih 20 godina na način na koji smo napravili koncept timova porodične medicine koji pružaju usluge primarne zdrtavstvene zaštite našoj populaciji”, kaže Boris Rebac,  menadžer projekta podrške EU reformi zdravstvenog sektora.

Na prijedlog Ministarstva civilnih poslova, Savjet ministara podržao je priključenje Bosne i Hercegovine Programu EU4Health, čime će Bosna i Hercegovina postati dio najambicioznijeg programa Evropske unije u području zdravstva. Taj program, s budžetom od 5,3 milijarde evra za period 2021. do 2027. godine, pruža značajnu finansijsku podršku za unapređenje zdravstvenih sistema u zemljama članicama EU i pridruženim članicama.

(BN) Foto: BN

Podijeli članak:

Drugi su čitali

Pročitajte još članaka

Uprkos brojnim upozorenjima nadležnih institucija iz godine u godinu o tome šta se sve...

Nova studija je otkrila da navike spavanja mogu biti rani znak potencijalnog lupusa.

Proizvodnja cigareta nekada je zahtijevala tehnologiju koja je bila smještena samo u velikim fabrikama....

Slovenija će produžiti kontrole na granici s Hrvatskom i Mađarskom za još šest mjeseci,...

Italijanska Serija A naredne sezone bi mogla imati šest predstavnika u Ligi prvaka, što...

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, uz podršku Vlade Njemačke putem Deutsche Gesellschaft für Internationale...