Search
Close this search box.

Iako je jedan od uslova na EU putu, transparentnost vlasništva u medijima i dalje nije u fokusu rada vlasti

Podijeli članak:

Na putu Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji puno je uslova koji se moraju ispuniti. Lista prioriteta se, vjerovatno, razlikuje u zavisnosti od toga koga pitate, ali jasno je da bi u vrhu liste priroriteta trebalo da budu sloboda medija i sloboda izržavanja. BiH se obavezala i na harmonizaciju zakona iz ove oblasti sa zakonima EU. No, u praksi još nema vidljivih rezultata. Mediji i dalje nisu slobodni, a sloboda izržavanja je sužena kriminalizacijom klevete u Republici Srpskoj.

„Slobodni i nezavisni mediji, koji imaju mogućnost da rade u okruženju bez prijetnji i političkog pritiska, predstavljaju osnovu demokratskog društva. Garantovanje slobode izražavanja i medija ključni je prioritet za evropski put Bosne i Hercegovine. Kako Bosna i Hercegovina bude napredovala na putu ka EU, morat će se uskladiti sa evropskim standardima u oblasti slobode izražavanja i medija, kao i sa propisima EU u ovoj oblasti, poput nedavno usvojenog Evropskog zakona o slobodi medija“, riječi su glasnogovornika Delegacije Evropske unije i Ureda specijalnog predstavnika Evropske unije u Bosni i Hercegovini, Ferdinanda Koeniga.

Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između EU i Bosne i Hercegovine propisano je da BiH treba da uskladi svoje zakone o elektronskim komunikacijama i elektronskim medijima sa pravnom stečevinom EU u roku od godinu dana od stupanja na snagu ovog Sporazuma. Ova obaveza još uvijek nije ispunjena.

„Napredak Bosne i Hercegovine u usklađivanju sa evropskim standardima i propisima EU, i/ili njeno nazadovanje, se kontinuirano prate, posebno u godišnjem izvještaju Evropske komisije o Bosni i Hercegovini. U posljednjem izvještaju je navedeno da je došlo do nazadovanja u garantovanju slobode izražavanja i medija i zaštite novinara“, dodaje Koenig.

U Izvještaju se od Bosne i Hercegovine traži da: 

·      osigura zaštitu novinara i sistematske institucionalne mjere za rješavanje prijetnji i nasilja nad novinarima;

·      osigura finansijsku održivost i političku nezavisnost javnih emitera i uskladi entitetske zakone s državnim zakonom o javnom RTV sistemu;

·      usvoji propise o transparentnosti vlasništva nad medijima i kriterijima javnog oglašavanja.

Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini prati zakonodavne postupke vezane za slobodu izražavanja i slobodu medija, u okviru svog mandata u sferi zaštite ljudskih prava. Rezultati praćenja, kažu nam, jasno ukazuju na urgentnu potrebu za usklađivanjem zakonskog okvira i radnih politika Bosne i Hercegovine sa obavezama koje Bosna i Hercegovina ima kao država članica OSCE-a, kao i sa kodifikovanim međunarodnim obavezama u oblasti zaštite ljudskih prava i okvirom Evropske Unije, što je i dio procesa pristupanja.

„Četiri su najvažnija zakona potrebna za regulisanje rada medija na državnom nivou, a to su Zakon o elektronskim medijima, Zakon o elektronskim komunikacijama, Zakon o sistemu javnog emitovanja i Zakon o transparentnosti vlasništva medija i finansiranju medija iz budžeta institucija. Neki od navedenih propisa su u formi nacrta već više od decenije, zbog čega je važeći zakonski okvir neadekvatan“, kažu za Buku iz Misije OSCE-a u BiH.

Predstavnica OSCE-a za slobodu medija koja ima specifičan mandat koji joj daje mogućnost pružanja stručne i savjetodavne pomoći u izradi zakona kojima se štite i promovišu sloboda izražavanja i nezavisnost medija nadležnim organima u BiH je pružila veoma detaljne smjernice u više navrata, a posljednji put su se njene upute odnosile na izmjene i dopune Krivičnog zakonika Republike Srpske, kojima je kleveta vraćena u Krivični zakonik kao krivično djelo.

„Misija OSCE-a u BiH i Predstavnica OSCE-a za slobodu medija spremni su pružiti podršku domaćim institucijama u analizi i davanju komentara na sve propise u ovoj oblasti, u cilju usklađivanja tih propisa s međunarodnim standardima“, rečeno je za Buku iz Misije.

Iako se zahtjevom za članstvo u EU i članstvom u OSCE-u BiH obavezala na usklađivanje propisa sa evropskim, na terenu nema značajnijih koraka iz kojih je jasna namjera bh. vlasti da unaprijedi nivo slobode medija i izražavanja. Ovakav uvid u stanje imaju i predstavnici novinarske i medijske zajednice.

„Nema pomaka, jer se još uvijek nije počelo ozbiljno raditi na harmonizaciji zakonske regulative, odnosno debatirati o poglavljima 23. i 24. pristupnih pregovara. Mislim da taj posao tek predstoji. Međutim, ono što ne bi trebalo dešavati jeste da EU i druge međunarodne organizacije u BiH dozvole donošenje novih zakona koji nisu u skladu sa evropskim standardima. A to se upravo desilo sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama koji je usvojen kao dio “EU paketa zakona” na nivou države da bi se otvorili pristupni pregovori“, kaže za Buku generalna sekretarka Udruženja „BH novinari“.

Transparentnost vlasništva u medijima za sada daleki cilj

Uz sav optimizam nakon martovskog davanja zelenog svijetla Evropske komisije Bosni i Hercegovini za početak pregovora, zadaci koje BiH mora ispuniti, a skoro da nije ni započeta njihova realizacija, su vrlo jasni. Jedan od njih je i transparentnost medijskog vlasništva. Bez te transparentnosti EU integracije nemaju smisla, budući da vrijednosti EU nisu skrivanje vlasništva i stvarnih nosilaca kapitala u medijima.

„Propisi o transparentnosti vlasništva nad medijima i detaljan registar vlasništva nad medijima omogućili bi sistematski uvid u strukture vlasništva, čime bi se spriječio rizik od prikrivene koncentracije vlasništva nad medijima. Ovi koraci su od suštinskog značaja za javni interes i očuvanje integriteta medija jer razotkrivaju prikrivene političke i finansijske uticaje“, kaže Koenig.

Dodaje da nedostatak političke volje za postizanjem kompromisa otežava napredak Bosne i Hercegovine u usklađivanju propisa o slobodi izražavanja i medija sa evropskim standardima. Delegacija EU smatra da politički pritisak i zastrašivanje medija i dalje predstavljaju značajan izazov. Zabrinjava ih i politički uticaj na javni RTV sistem.

„Ali i Regulatornu agenciju za komunikacije, jer finansijska nezavisnost i održivost javnih emitera još uvijek nisu osigurani, što ugrožava integritet javnog RTV sistema“, kaže Koenig.

Rudić godinama upozorava da vlasti nisu spremne usvojiti evropsku regulativu u oblasti transparentnosti medijskog vlasništva jer su neki od ljudi iz vladajućih struktura vlasnici medija ili su dio vlasničkih grupa.

„Neki od nositelja politčkih funkcija imaju javno-privatne konekcije sa medijima i njihovovom upravom u smislu dodjele grantova ili objave poželjnih promotivnih sadržaja, pa ne žele zakonsku regulativu sa odredbama sukoba interesa ili drugih transparetnih kriterija koji će narušiti njihove klijentelističke odnose. Postoji i treća grupa dužnosnika u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti koja ne želi poseban zakon o medijskom vlasništvu već nastoje ovaj problem riješiti kroz dvije, tri odredbe u zakonu o elektonskim medijima. Time žele sebi stvoriti prostor za posebnu regulaciju online medija“, upozorava Rudić.

Smatra da vlasti ciljano žele sebi priskrbiti političku kontrolu nad online medijima kroz poseban zakon o regulaciji portala, čija je ekspanzija očita, a uticaj na javnost i građane sve veći.

„Da zaključim – ukoliko ne bude snažnog i principijelnog pritiska međunarodne zajednice na vlasti u BiH, nikada nećemo dobiti sveobuhvatan evropski zakon o transparentnosti medijskog vlasništva“, kaže Rudić.

„Zakon je u pripremi.“ Ovu rečenicu čuli smo mnogo puta posljednjih godina. I zaista godinama se u resornom ministarstvu u Savjetu ministara govori o zakonu kojim bi se regulisala transparentnost medijskog vlasništva. Problem je što bi se zakon odnosio samo na elektronske medije. Iz Ministarsva komunikacija i prometa BiH za Buku kažu da je u toku delegiranje predstavnika nadležnih institucija u Bosni i Hercegovini koji će biti odlukom ministra imenovani u Interresornu radnu grupu za izradu Prednacrta zakona o transparentnosti vlasništva nad medijima u Bosnii Hercegovini. Ministarstvo već ima pripremljen radni materijal teksta zakona.

„Interresornaradna grupa će navedeni materijal imati na raspolaganju u svojstvu polaznog radnog materijala“, rekli su za Buku iz Ministarstva.

No, već sada je jasno da će se taj radni materijal morati mijenjati jer se odnosi na elektronske medije i ne obuhvata online medije.

“Zahtjev ministra Edina Forte je da se njime obuhvate i online mediji“, uvjeravaju nas iz Ministarstva dodajući da im je veoma važno usvajanje Zakona o transparentnosti vlasništva nad medijima u Bosni i Hercegovini kako bi se ova oblast zakonodavno uredila a samim tim povećao kredibilitet medija.

OSCE: Anonimni portali narušavaju medijsko okruženje

Dok bh. vlasti iz njima poznatih razloga ne žure sa rješavanjem problema netransparetnog medijskog vlasništva iz OSCE-a upozoravaju da je ona neophodni preduslov odgovornosti i stvaranja medijskog okruženja u kojem građani mogu vjerovati medijima kao izvorima informacija.

„Stoga je Zakon o vlasništvu medija toliko značajan. U tom smislu važno je prepoznati i veoma važnu ulogu Vijeća za štampu i online medije BiH (Vijeće). U okviru svog mandata da osigura da se medijske kuće pridržavaju profesionalnih standarda i etičkih kodeksa, Vijeće treba da doprinese stvaranju transparentnog i odgovornog medijskog pejzaža. Nedavno priznanje uloge Vijeća u Izbornom zakonu BiH, kojim se propisuje obaveza transparentnog vlasništva web portala koji učestvuju u izbornim kampanjama, ima naročit značaj, jer bi te odredbe biračima trebale pomoći da se informišu o tome ko kontroliše medijski sadržaj koji koriste tokom izbora“, kažu iz OSCE.

U Misiji ove organizacije su zabrinuti zbog sporog toka usvajanja zakona, napominjući da je potrebno da se čim prije usvoje propisi kojima se reguliše oblast medija.

„Treba riješiti pitanje web portala koji ne nude informacije o vlasništvu, jer oni prestavljaju opasnost kao potencijalni izvori političke propagande, manipulacije, dezinformacija i lažnih vijesti. Netransparentnost ovih portala narušava šire medijsko okruženje koje treba da funkcioniše u skladu sa profesionalnim standardima i etičkim kodeksima“, dodaju iz OSCE-a.

Vlasti rade sporo i neefikasno, ali predstavnici civilnog sektora proaktivno djelu na polju slobode izržavanja. Jedan od primjera je i Udruženje „Ja bih u EU“ koje skupa sa World University Service od februara ove godine provodi projekat Freedom of Expression HUB. Cilj projekta je približiti mladima razumijevanje potpunog spektra slobode izražavanja kao i sva prava koja idu uz ove slobode, ali i odgovornosti koje one nose.

„Opći cilj projekta je doprinijeti sveobuhvatnom razumijevanju slobode izražavanja, kao i podržati i osnažiti civilno društvo (mlade i organizacije civilnog društva mladih) u BiH da razumiju i, kroz saradnju sa medijskim djelatnicima i predstavnicima pravosuđa, promoviraju pravo na slobodu izražavanja i njegova ograničenja. Također cilj je unaprijediti znanje mladih i medijskih profesionalaca za suočavanje sa dezinformacijama, govorom mržnje, mizoginijom i klevetom. Ciljne grupe u ovom projektu su mladi iz cijele Bosne i Hercegovine, mediji i novinari i predstavnici pravosuđa. Projekat će kroz aktivnosti direktno uključiti više od 300 mladih iz cijele Bosne i Hercegovine i više od 20 medija“, kaže za Buku Hana Čengić, predstavnica Udruženja „Ja bih u EU“.

Čekajući zakonsku regulativu za uređenje okruženja u kojem hiljade medija posluje bez transparentnog vlasništva Rudić upozorava da su mediji u BiH su potpuno zarobljeni o čemu najbolje svjedoči podatak iz posljednjeg Indexa Reportera bez granica prema kojem je BiH nazadovala za 17 mjesta na njihovoj ljestvici medijskih sloboda.

“U BiH je sasvim jasno da je do pada medijskih sloboda došlo zbog usvajanja kriminalizacije klevete u RS, pokušaja regulisanja interneta u Kantonu Sarajevo i usvajanja rigidnog Zakona o slobodi pristupa informacijma na nivou države. Također, problem su sve žešći politički pritisci na pojedine novinare i medije, politčka zarobljenost i finansijski kolaps javnih medijskih servisa, loš materijalni položaj novinara, itd…“, zaključuje Rudić.

Mediji bi trebalo da budu glas i korektiv javnosti, ali dok i sami ne postanu transparentni pitanje je koliko i kako mogu obavljati svoju ulogu.

 

 

 

(Buka)

Podijeli članak:

Drugi su čitali

Pročitajte još članaka

Meteorolog Nedim Sladić je otkrio da bi izuzetno sparno vrijeme moglo potrajati bar još...

Honor je jučer u Kini predstavio Honor Magic V3 koji se izdvaja kao vrhunac...

Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine dostavilo je podatke da je Komisija za uništavanje opojnih...

Zahtjev Saveza udruženja penzionera FBiH za povećanje penzija od 10 posto počevši od decembra...

Pjesma “Pluća su mi bolna”, koju je napisao Dragiša Nedović, nastala je 1950. godine,...

Najmanje 22 učenika je poginulo u Nigeriji kada se srušila dvospratna školska zgrada u...