Hrana u Bosni i Hercegovini zauzima i do 50 posto ukupnih troškova prosječne porodice, a velika većina tih proizvoda dolazi iz uvoza.
Prema riječima Nedžada Biće, predsjednika Udruženja poljoprivrednika BiH, zemlja godišnje izveze prehrambenih proizvoda u vrijednosti od oko milijardu KM, dok se iz inostranstva uveze robe vrijedne preko četiri milijarde KM. „Dalje ne treba ići“, upozorava Bićo za Večernji list, ističući duboku neravnotežu između domaće proizvodnje i uvoza.
Boris Pašalić, bivši ministar poljoprivrede RS-a, ranije je ukazivao na to da BiH ima mogućnost ograničavanja uvoza hrane, ali samo ako postoji dovoljna domaća proizvodnja. Međutim, istakao je i problem masovnog napuštanja sela: „Ljudi su otišli u druge poslove i ne žele se vratiti poljoprivredi. Mnogi su izgubili vjeru u ovu djelatnost i napustili je.“
Iako država u određenoj mjeri pokušava podržati domaću poljoprivredu, to i dalje nije dovoljno.
Stručnjaci i proizvođači složni su u ocjeni da se mora brzo djelovati. Bez sistemske podrške i strateškog planiranja, BiH bi mogla ostati bez značajnog dijela svoje poljoprivredne proizvodnje – a s njom i prehrambene sigurnosti.
