Politička situacija u BiH je uzavrela, a dodatna neslaganja izaziva Rezolucija o Srebrenici, koju bi trebala razmatrati Generalna skupština UN-a. Razlog najnovijeg je pismo Željke Cvijanović i ambasadora Srbije u kojem se osporava rezolucija, ali i pismo koje je uputila član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović. Je li državna koalicija ponovno na testu?
Ambasador Srbije pri Ujedinjenim nacijama Nemanja Savanović je Generalnom sekretarijatu UN-a uputio pismo u vezi s najavljenim donošenjem Rezolucije, te je potvrdio da je dostavio pismo koje je nedavno UN-ovim zvaničnicima uputila član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović.
“Najnovija inicijativa samo jedne etničke strane u BiH da zagovara Rezoluciju Generalne skupštine UN-a o Srebrenici, bez saglasnosti i odobrenja zajedničkih vlasti BiH je čin koji narušava osnovne odredbe Dejtonskog/Pariskog mirovnog sporazuma od 1995. godine u BiH i Ustav BiH”, navodi Savanović.
Uz to ocjenjuje da donošenje Rezolucije “može izazvati akcije protiv mira, bezbjednosti i stabilnosti u BiH, kao i u cijelom regionu Zapadnog Balkana”. No, da li je, na ovaj način, Cvijanović prekršila protokol i tako zaobišla BiH misiju pri UN? Iz Kabineta srpskog člana Predsjedništva ove navode oštro demantuju, te od nadležnih organa traže da utvrde da li je u pogledu pojedinačnih pisama članova Predsjedništva postojao različit tretman.
„Notorna neistina i odraz krajnjeg cinizma je tvrdnja da je Kabinet srpskog člana ignorisao Stalnu misiju BiH pri UN. Upravo je suprotno, pismo je poslato redovnim diplomatskim kanalima, posredstvom MIP-a i Stalne misije BiH pri UN, ali oni nisu izvršili svoju zakonsku obavezu i proslijedili ga na adrese“, navode iz Kabineta.
Potencijalnu Rezoluciju komentarisao je i predsjedavajući Predsjedništva, prozivajući predsjednika Srbije da širi obmane i laži. Njen cilj je, navodi, jačanje procesa povjerenja i pomirenja.
„On se zadnjih sedmica spušta na nivo ispod civilizacijskih vrijednosti, kad ponovo negira počinjeni genocid nad Bošnjacima u Srebrenici. Dugo i ozbiljno radimo na tome. Nažalost, u bh. javnosti o tome često govore ljudi koji nemaju veze s tom rezolucijom, niti znaju šta uopšte u njoj piše. Ta rezolucija ima za svrhu da ojača proces povjerenja i pomirenja i u BiH i u cijeloj regiji“, kaže Bećirović.
Moglo bi, međutim, da se dogodi, upravo, suprotno, smatra novinar Mladen Bubonjić, uzimajući u obzir, ionako, uzavrelu političku atmosferu u BiH, koja bi ovim mogla biti dodatno podgrijana.
„Kada bi se zaustavilo na ovome, nakon početnih tenzija, mogli bi, slijedeći dosadašnje trendove, da se opet nivelušu odnosi i da se vrate na neki nivo saradnje i pregovora. Ali, uzimajući u obzir postojeće i najavljene odnose, poput sankcija, nametanje izmjena Izbornog zakona, Rezolucija o Srebrenici, zaista je teško predvidjeti u kojem pravcu i koliko dubokim posljedicama se može ići“, ocjenjuje Bubonjić.
Shodno tome, sastanak državne koalicije, koji će, kako je ranije najavio, inicirati lider NiP-a Elmedin Konaković, na dugom je štapu.
„Čak i da bude održan taj sastanak, ili bi kratko trajao, ili bi se pretovrio u neku raspravu, svađu, još neke grublje, teže riječi bi pale“, stava je Bubonjić.
Da li je, zaista, koalicija mrtva, kako je to izjavio predsjednik SNSD-a, uzimajući u obzir ultimatume koje je postavio i predstavnicima Trojke i međunarodnoj zajednici? Komentarisao je za N1 i predsjednik SBB-a, Fahrudin Radončić.
„Gospodin Dodik, kad je destrukcija u pitanju, uvijek je veoma ozbiljan i ne treba ga potcjenjivati. Ali, nije istrajan. Podsjetiću vas, ja sam bio ministar bezbjednosti kada je Dodik, upravo, kao juče ili prekjuče rekao: ne postoji više državna koalicija. Mislim da stalno, ciklično ponavlja da ne postoji državna koalicija. Na kraju, sam je dao dobru elaboraciju, da je to jedna zbirna koalicija i da će se za koji mjesec nastaviti rad Savjeta ministara“, kaže Radončić.
Situaciju je za N1 komentarisao i zamjenik Predsjedavajućeg Predstavničkog doma PS BiH, Marinko Čavara:
„Mene brine ovo stanje. Čini mi se da mnogim akterima nije cilj stabilizacija i dogovor. Jer kad smo mi prinuđeni na dogovor, onda ga i postignemo. Ako nismo prinuđeni, ako to neko drugi radi, ja nisam za to. Nadležnost za donošenje zakona je na institucijama BiH, a ne da neko nametne pa svaki dan popravlja, dorađuje“, kaže Čavara.
Ovdje ne bi bio kraj Schmidtovim nametanjima, s obzirom na moguće najave, ali i priželjkivanje evropske parlamentarke Tineke Strik.
„Krajnje je vrijeme da OHR više ne treba čekati da nametne jedan takav zakon, zakon o državnoj imovini, gdje će država biti ta koja će odlučivati ko će biti vlasnik državne imovine i ko će njome raspolagati“, izjavila je dan ranije Strik.
A sa svakim političkim uslovljavanjem i međunarodnom intervencijom, krajni cilj, a to je EU, postaje sve nedostižniji, ocjenjuju upućeni. Hoće li nas aktuelna vlast ubijediti u suprotno?
(N1)
