Na maratonskoj sjednici Skupštine Kantona Sarajeva praktično u noći sa petka na subotu usvojen je nacrt privremene odluke o zaštiti izvorišta vode za piće „Sarajevsko polje“.
Riječ je o glavnom izvorištu za vodosnadbijevanje Sarajeva odnosno najvećem izvorištu u Bosni i Hercegovini. U izvorištima Sokolovići, Bačevo, Konaci, Stup, Hrasnica te vodozahvata na otvorenom toku rijeke Bosne crpi se preko 90% ukupno potrebnih količina vode za piće, odnosno oko 2500 litara/s vode.
U momentu glasanja prisutno bilo 20 od 35 zastupnika
U momentu glasanje bilo je prisutno 20 od ukupno 35 zastupnika, koliko broji Skupština KS. Za nacrt ove odluke glasalo je 18 zastupnika, a dvoje ih je bilo suzdržano. Fokus donosi detalje odluke i reakciju iz nevladinog sektora.
Ova odluka, koja ide u javnu raspravu u trajanju od tek 25 dana izazvala je žestoke reakcije nevladine organizacije Eko akcija.
Kažu da se Nacrtom odluke glavno izvorište vode za Sarajevo uopće neće zaštititi od zagađenja.
„Na području koje je sada strogo zaštićeno, ako se nacrt usvoji u sadašnjoj formi, otvara se mogućnost gradnje benzinskih pumpi, raznih industrijskih postrojenja, rudnika, intenzivne stočarske proizvodnje, deponija otpada“, istaknuli su.
Iz Eko akcije još upozoravaju da će, ukoliko se usvoji ovakva odluka, građani Sarajeva imati drastično veće račune za vodu, jer će se, tvrde, zagađena voda morati dodatno prečišćavati uz ogromne troškove.
Iz Eko akcije su na društvenim mrežama objavili mapu na kojima će, prema novoj odluci, biti dozvoljena gradnja na velikim površinama Sarajevskog polja.
Vodozaštitne zone i gradnja
U prilogu odluke koja je usvojena na Skupštini, vlast u KS je navela da će izgradnja novih urbanih naselja, te proširenje postojećih, biti zabranjena u vodozaštitnim zonama I i II. Međutim, već u vodozaštitnim zonama III i IV ta izgradnja ili prošrenje bit će dopušteno „uz standardne mjere zaštite“.
Kada je riječ o održavanju postojećih građevinskih objekata, prema ovom aktu, to će već biti dopušteno u vodozaštitnoj zoni II.
Iskopi u vodonosnom sloju, piše u prilogu odluke, bit će zabranjeni u prve tri vodozaštitne zone, dok će u vodozaštitnoj zoni III biti dozvoljeno vađenje materijala iz vodotoka, kao i istražni radovi za naftu, minerane vode, itd.
Nadalje, u vodozaštitnoj zoni III bit će dozvoljen niz industrijskih aktivnosti, odnosno eksploatacija. Zanimlljivo, već u vodozaštitnoj zoni II, prema istom prilogu, bit će dozvoljena izgradnja urbanih prometnica, parkirališta, mostova, tunela… Isto tako, u ovoj zoni bit će dozvoljena i izgradnja sportsko-rekreacionih i banjsko-lječilišnih objekata, kampovanje, izgradnja sportskih terena i sl.
Kao jedan od razloga donošenja ove odluke vlast u KS je navela i sljedeće:
Izvorište vode za piće “Sarajevsko polje” prostire se na području FBiH i RS, a odredbe entitetskih zakona o vodama međusobno su neusaglašene. U cilju zaštite navedenog izvorišta, smatramo da je neophodno uzeti u obzir odredbu člana 43. Zakona o vodama Kantona Sarajevo. Na osnovu nje se može pristupiti donošenju Privremene odluke o zaštiti izvorišta vode za piće „Sarajevsko polje“. I to do donošenja odluke u skladu sa članom 68. stav (5) federalnog Zakona o vodama.
A ta odredba propisuje odluku o zaštiti izvorišta vode za piće, čije se zone sanitarne zaštite nalaze na području dva entiteta, donose sporazumno dva entitetska ministarstva.
Šta je navelo Pravobranilaštvo KS
U priloženoj dokumentaciji je, također, zanimljiv i stav Pravobranilaštva KS. Naime, iz Pravobranilaštva su ukazali na činjenicu da iz samog nacrta Privremene odluke nije moguće na jasan način utvrditi kolika površina vodozaštitne zone I je do sada imovinsko-pravno riješena. Isto tako i koliko površinu te zone je potrebno otkupiti od sadašnjih vlasnika.
Posebno je indikativno, kako su naveli iz Eko akcije, da građani i njihova udruženja uopće neće učestovati u javnoj raspravi o nacrtu ove odluke. U samom zaključku, koji je priložen izglasanom nacrtu ove odluke, stoji da su učesnici u javnoj raspravi kantonalni organi uprave, jedinice lokalne samouprave, naučne i stručne ustanove. Dakle nema građana i udruženja.
(Fokus.ba)
