Kada se na zvaničnom sajtu Vlade, još početkom ove godine, aktuelni ministar razvoja, poduzetništva i obrta, a ujedno i zamjenik premijera Federacije BiH obratio obrtnicima i vlasnicima malih biznisa porukom da: iznos minimalne plate od 1.000,00 KM u ovoj godini nema nikakve veze sa njihovim doprinosima, vjerovatno da je namjerno htio pažnju obrtnika zadržati upravo samo na ovoj tekućoj 2025. godini.
U tome su mu pripomogli i zvaničnici Poreske uprave FBiH (objavom na sajtu Poreske uprave FBiH) da: „…svima u FBiH koji samostalno obavljaju djelatnost, doprinosi su vezani za prosječnu platu iz prethodne godine…“, a pečat na sve „udarila“ je dodatna informacija navedenoga ministra da je o svemu ovom uredno obaviještena Obrtnička komora FBiH, koja je isti dan obavijestila sve svoje članove. To je „dokumentirao“ i izjavom da: „bez obzira na bezočnu kampanju pojedinaca i raznih megafona…, obrtnici ili mali biznisi nemaju razloga za paniku ni bojazan oko svog poslovanja“.
Za utjehu, ministar je obećao i to, da će za cca 20 hiljada radnika zaposlenih u obrtima razlika u doprinosima između 619 KM i 1.000 KM biti subvencionirana putem resornog ministarstva, jer je to, navodno, dio paketa mjera očuvanja radnih mjesta u Federaciji BiH.
Ali, o tome (tada i tom prilikom, kao i o onome šta će tek za godinu dana “snaći” vlasnike obrta i malih biznisa – nije bilo niti riječi!?
Pravila “igre” i dalje su – ista
Naravno, pravila utvrđivanja osnovice već godinama se ne mjenjaju, a ista su propisana Zakonom o porezu na dohodak (“Službene novine Federacije BiH”, br. 10/08, 9/10, 44/11, 7/13 i 65/13). Članom 6a. navedenog zakona određeno je da se prosječna bruto plata (koja je varijabilna svake poslovne godine), smatra osnovnim parametrom za utvrđivanje osnovice za obračun doprinosa. Bruto plata je prosječan iznos mjesečne plate isplaćene po jednom zaposleniku u Federaciji u periodu januar – septembar tekuće godine, a taj podatak objavljuje Federalni zavod za statistiku. Za one koji nisu upućeni u stručnu terminologiju iz ove oblasti, treba istaći da se bruto plata sastoji od iznosa doprinosa iz osnovice, poreza na dohodak i iznosa plate (zarade) koja se isplaćuje zaposleniku. Dakle, tako izračunata prosječna bruto plata služi za utvrđivanje najniže mjesečne osnovice, i ista se (opet napominjemo) kao osnovni i nepromjenjivi bazni podatak primjenjuje za obračun doprinosa u kalendarskoj godini[1] koja slijedi iza godine na koju se odnosi prosječna plata.
No, što bi rekli savremeni animatori elektronskog marketinga – to nije sve!
Naime, ukoliko poduzetnik po osnovu obavljanja samostalne djelatnosti iz člana 12. st. 2., 3. i 5. Zakona o porezu na dohodak utvrđuje dohodak na temelju poslovnih knjiga u skladu sa članom 19. istog Zakona, tada se osnovica za obračun doprinosa za pojedine kategorije utvrđuje množenjem utvrđenog podatka o prosječnoj bruto plati iz člana 6a. stav 2. Zakona sa jednim od slijedećih koeficijenata:
– 1,1 – je koeficijent za slobodna zanimanja, te je za ovu 2025. godinu izračunom dobijena minimalna osnovica za obračun doprinosa u iznosu od 2.329,00 KM (a to je umnožak prosječne plate u periodu januar – septembar 2024. godine koja iznosi 2.117,00 KM i koeficijenta 1,1);
– 0,65 – je koeficijent za samostalnu djelatnost obrta i srodne djelatnosti, što je u smislu minimalne osnovice za obračun doprinosa u 2025. godini rezultiralo iznosom od 1.376,00 KM, (što je umnožak prosječne plate u periodu januar – septembar 2024. godine koja iznosi 2.117,00 KM i koeficijenta 0,65);
– 0,29 – propisani je koeficijent za samostalnu djelatnost u kojoj poduzetnici obavljaju djelatnost trgovca pojedinca, kao i za one koji samostalnu djelatnost obavljaju u poljoprivredi i šumarstvu, za ovu 2025. godinu na temelju umnoška sa prosječnom platom iz člana 6a koji rezultirao minimalnom osnovicom za obračun doprinosa u iznosu od 614,00 KM, (kao umnoška prosječne plate u periodu januar – septembar 2024. godine koja iznosi 2.117,00 KM i koeficijenta 0,29). Da bi s pravom koristili ovu osnovicu, obveznici iste moraju biti upisani u odgovarajući registar, s time da valja znati da se prema Zakonu pod djelatnost trgovca pojedinca, pored obaveze upisa u odgovarajući registar, svrstavaju samostalni trgovci koji promet nisu obavezni evidentirati preko fiskalnih uređaja i koji trgovinu na malo obavljaju izvan trgovačkih radnji. To znači da takvi trgovci pojedinci moraju imati rješenje nadležnog organa da su registrirani za djelatnost trgovine na pijacama (što podrazumijeva jedno prodajno mjesto kao što je: štand, sto, boks, zatim da to može biti i (de)montažni i/ili zidani objekat tipa kioska, ali i štand ili sto izvan tržnica na malo (pijaca), ali uz validno odobrenje od nadležnog organa.
Međutim, za one poduzetnike koji po osnovu obavljanja samostalne djelatnosti iz člana 12. stav 1. Zakona o porezu na dohodak, svoj ostvareni dohodak utvrđuju i plaćaju u paušalnom iznosu, to jest u skladu sa članom 31. istog Zakona, osnovica za obračun doprinosa za pojedine kategorije utvrđuje se množenjem utvrđenog podatka o prosječnoj bruto plati iz člana 6a. stav 2. Zakona sa jednim od slijedećih koeficijenata:
– 0,55 – za samostalne djelatnosti obrta i srodne djelatnosti ili samostalne djelatnosti slobodnog zanimanja, tako da je za ovu 2025. godinu izračunom dobijena minimalna osnovica za obračun doprinosa u iznosu od 1.164,00 KM (kao umnoška prosječne plate u periodu januar – septembar 2024. godine koja iznosi 2.117,00 KM i koeficijenta 0,55);
– 0,25 – za niskoakumulativne djelatnosti tradicionalnih esnafskih zanata, zatim za samostalnu djelatnost u poljoprivredi i šumarstvu, te za samostalnu djelatnost taxi prijevoza, što znači da je za 2025. godinu u primjeni minimalna osnovica za obračun doprinosa u iznosu od 529,00 KM (kao umnoška prosječne plate u periodu januar – septembar 2024. godine koja iznosi 2.117,00 KM i koeficijenta 0,25).
U narednoj godini će biti nafake, ali (zna se) – kome!
A naredna, 2026. godina se približava tako brzo, da će se već za nekih tri-četiri mjeseca objelodaniti nove osnovice, koje će po svoj prilici ponovo „pomesti“ i onih nekoliko desetaka KM, koje su od 01. jula tekuće godine zahvaljujući „efektima“ smanjenja stopa doprinosa na plate „ušićarili“ vlasnici obrta.
Podaci o prosječno isplaćenoj bruto plati poznati su za prvih sedam mjeseci ove godine, pa smo bili slobodni baviti se malo i (izvjesnim i realno očekivanim) pretpostavkama da će se prosječene plate za osmi i deveti mjesec sigurno zadržati na nivou mjeseca jula 2025. godine, te smo na temelju tih parametara izračunali da bi prosječna plata u periodu januar – septembar 2025. godine orijentaciono mogla iznositi najmanje 2.475,00 KM, što bi u odnosu na tekuću godinu značilo rast od gotovo 360,00 KM, ili 17%.
U praktičnom smislu to bi značilo da bi poduzetnici koji obavljaju samostalnu djelatnosti iz člana 12. st. 2., 3. i 5. Zakona o porezu na dohodak i koji utvrđuju dohodak na temelju poslovnih knjiga u skladu sa članom 19. istog Zakona, primjenom prosječne bruto plate u iznsu od 2.475,00 KM i pripadajućeg koeficijenta, u narednoj 2026. godini za doprinose morali izdvajati novčanih sredstava, kako slijedi:
– za poduzetnike – pripadnike slobodnih zanimanja (samostalni zdravstveni radnici, veterinari, advokati, notari, revizori, porezni savjetnici, samostane računovođe, inženjeri, arhitekte, prevodioci, turistički vodiči i druge slične djelatnosti), koji za izračun primjenjuju koeficijent 1,1 minimalna osnovica za obračun doprinosa u 2026. godini iznosila bi 2.723,00 KM, a iznos doprinosa za uplatu bi sa trenutnih 838,44 KM “porastao” na 980,30 KM, što je na mjesečnoj bazi više za 141,86 KM, ili za 1.702,32 KM za cijelu 2026. godinu;
– za samostalnu djelatnost obrta i srodne djelatnosti (trgovine, ugostitelji, zanatlije), koji za izračun primjenjuju koeficijent 0,65 minimalna osnovica za obračun doprinosa u 2026. godini iznosila bi 1.609,00 KM, a iznos doprinosa za uplatu bi sa trenutnih 495,36 KM “skočio” na 579,26 KM, što je na mjesečnoj bazi više za 83,90 KM, ili za 1.006,80 KM za cijelu 2026. godinu;
– za samostalnu djelatnost poduzetnika koji obavljaju djelatnost trgovca pojedinca, (koji za izračun primjenjuju koeficijent 0,29), minimalna osnovica za obračun doprinosa u 2026. godini iznosila bi 718,00 KM, a iznos doprinosa za uplatu bi sa trenutnih 221,04 KM “porastao” na 258,48 KM, što je na mjesečnoj bazi više za 37,44 KM, ili za 449,28 KM za cijelu 2026. godinu;
Međutim, neće bolje proći ni oni poduzetnici koji po osnovu obavljanja samostalne djelatnosti iz člana 12. stav 1. Zakona o porezu na dohodak, svoj ostvareni dohodak utvrđuju i plaćaju u paušalnom iznosu, to jest u skladu sa članom 31. istog Zakona. Primjenom prosječne bruto plate u iznsu od 2.475,00 KM i pripadajućeg koeficijenta, u narednoj 2026. godini za doprinose bi najvjerovatnije morali izdvajati iznose novčanih sredstava, kako slijedi:
– za samostalnu djelatnost obrta i srodne djelatnosti, kao i djelatnosti slobodnog zanimanja, (koji za izračun primjenjuju koeficijent 0,55), minimalna osnovica za obračun doprinosa u 2026. godini iznosila bi 1.361,00 KM, a iznos doprinosa za uplatu bi sa trenutnih 419,04 KM “porastao” na 489,98 KM, što je na mjesečnoj bazi više za 70,94 KM, ili za 851,28 KM za cijelu 2026. godinu;
– za niskoakumulativne djelatnosti tradicionalnih esnafskih zanata, zatim za samostalnu djelatnost u poljoprivredi i šumarstvu, te za samostalnu djelatnost taxi prijevoza, (koji za izračun primjenjuju koeficijent 0,25), minimalna osnovica za obračun doprinosa u 2026. godini iznosila bi 619,00 KM, a iznos doprinosa za uplatu bi sa trenutnih 190,44 KM “porastao” na 222,86 KM, što je na mjesečnoj bazi više za 32,42 KM, ili za 389,04 KM za cijelu 2026. godinu.
Da ukratko zaključimo:
Svi obrtnici i vlasnici malih biznisa, koji prežive“ tekuću godinu, a koji imaju ozbiljne namjere svoje poslovanje nastaviti i u idućoj godini, po svemu sudeći, „mogu računati“ da će im 2026. godina u izdacima za doprinose „trajati“ ovogodišnjih najmanje 14 mjeseci, jer će iznos ukupnih sredstava koja će morati izdvojiti za doprinose u 2026. godini najvjerovatnije iznositi više za dvomjesečnu ovogodišnju obavezu.
Prema medijskim objavama broj radnika u Federaciji BiH od početka ove godine do kraja avgusta smanjio se za cca 10 hiljada među kojima je sigurno i znatan broj obrtnika. Indicije su da je tendencija zatvaranja obrta dva puta veća od otvaranja novih, a buduća poslovna godina, čini se, ne obećava bolja vremena…
[1] U “Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine” broj 1/25 od 10.01.2025. godine objavljene su osnovice za obračun doprinosa određenih obveznika za 2025. godinu.
(akta.ba)
