U Foča je završena javna rasprava o Studiji uticaja na životnu sredinu za izgradnju hidroelektrane HE Buk Bijela, projekta koji je dio šireg sistema HES Gornja Drina. Iako je događaj formalno predstavljen kao prostor za otvoreni dijalog, atmosfera i tok rasprave ostavili su ozbiljna pitanja o tome da li je javnost zaista dobila priliku za ravnopravnu i argumentovanu diskusiju.
Pozitivna slika bez kritičkog odmaka
Tokom rasprave mogli su se čuti gotovo isključivo pozitivni komentari o projektu. Predstavnici investitora i dio prisutnih isticali su ekonomske benefite, proizvodnju električne energije i razvojne potencijale. Međutim, svaki pokušaj da se otvore pitanja o mogućim negativnim posljedicama naišao je na negodovanje dijela publike, a odgovori pojedinih članova ekspertskog tima često su ostajali na nivou općih tvrdnji, bez konkretnih podataka.
Javna rasprava ne bi smjela biti prostor za promociju projekta, već mjesto gdje se sučeljavaju argumenti. Građani imaju zakonsko pravo da postavljaju pitanja, izraze sumnje i traže jasne, stručne i precizne odgovore. Ironija i omalovažavanje zabrinutosti građana na ovakvim skupovima nisu prihvatljivi, jer podstiču nepovjerenje i dodatno polarizuju zajednicu.
Jedna od ključnih primjedbi odnosi se na način na koji je obrađen kumulativni uticaj projekta. Iako se radi o zahvatu koji obuhvata oko 30 kilometara toka rijeke, istraživanja voda su, prema prezentiranim podacima, sprovedena na samo tri lokacije. Takav pristup otvara pitanje reprezentativnosti i pouzdanosti zaključaka.
Posebno zabrinjava činjenica da u studiji nema obračuna velikih voda, uz obrazloženje da ne postoje adekvatni ulazni podaci. Upravo u vremenu kada klimatske promjene donose sve učestalije ekstremne padavine i poplave, izostanak ovakvih analiza predstavlja ozbiljan propust. Bez preciznih modela i projekcija, nemoguće je procijeniti da li će izgradnja brane povećati rizik za stanovništvo nizvodno.
Rijeka Drina predstavlja jedno od najvažnijih prirodnih bogatstava Bosne i Hercegovine. Ona je najznačajnije stanište mladice u državi i jedno od najvažnijih u Evropi po dužini očuvanog toka pogodnog za ovu vrstu. Izgradnja brane na ovom dijelu rijeke značila bi trajnu promjenu riječnog ekosistema.
U studiji je kao rješenje za očuvanje mladice predložena izgradnja mrijestilišta na rijeci Bjelavi. Međutim, stručnjaci upozoravaju da je riječ o izuzetno osjetljivoj vrsti koju je teško uspješno uzgojiti u vještačkim uslovima. Iskustva iz regiona i Evrope pokazuju da umjetna mrijestilišta rijetko mogu nadomjestiti prirodno stanište u punom obimu.
Postavlja se pitanje – da li smo spremni žrtvovati prirodno nasljeđe neprocjenjive vrijednosti zbog projekta čiji su dugoročni ekološki efekti nedovoljno razjašnjeni?
Pravo javnosti na učešće
Javni uvid u studiju traje do 7. marta 2026. godine. To je period u kojem građani, stručnjaci, nevladine organizacije i svi zainteresovani mogu dostaviti primjedbe i komentare, a studija je dostupna na ovom linku. Upravo sada je trenutak da se uključe svi oni koji smatraju da pitanja zaštite okoliša, sigurnosti i održivog razvoja moraju imati prioritet.
Ovakvi projekti nadilaze lokalne okvire. Oni određuju budućnost čitavih zajednica, oblikuju prirodne tokove i ostavljaju posljedice koje traju generacijama. Zato je neophodno insistirati na potpunoj transparentnosti, nezavisnim stručnim analizama i istinskom uvažavanju javnog mišljenja.
Borba za očuvanje rijeka nije borba protiv razvoja. To je borba za odgovoran razvoj. Razvoj koji ne briše prirodu, ne ugrožava sigurnost ljudi i ne zanemaruje glas zajednice.
Drina nije samo vodotok na mapi. Ona je identitet, ekosistem i nasljeđe. Odluke koje se danas donose o projektu HE Buk Bijela ostaviće trag mnogo duže od jednog investicionog ciklusa. Upravo zato, javnost mora ostati budna, informisana i spremna da traži odgovore.
(Centar za životnu sredinu/Jajce Online)
