Hadžiomerović za BHRT: Moramo natjerati sudove i državne organe da rade svoj posao

Dženana Hadžiomerović, advokatica kaže kako i u slučaju tužbe vlasti Mostara protiv aktivista zbog deponije Uborak građani trebaju da budu aktivni i svakodnevno testiraju sistem, te da natjeraju sudove i državne organe da rade svoj posao.

[embedded content]

Odvjetnica Dženana Hadžiomerović je zastupala tužbu Irme Baralije protiv BiH pred Europskim sudom za ljudska prava, koji je jednoglasno presudio da je BiH prekršila Europsku konvenciju o ljudskim pravima jer nije provela obvezujuću odluku Ustavnog suda BiH iz 2010., da mora prilagoditi ustavu diskriminirajuće odredbe izbornog zakona koje se odnose na Mostar.

Hadžiomerović poručuje kako i u slučaju tužbe mostarskih vlasti protiv aktivista Udruženje građana “Jer nas se tiče” zbog tri blokadе ilegalne deponije Uborak, ljudi treba da budu aktivni:

“Mislim da ljudi trebaju da budu aktivni i svakodnevno da testiraju sistem.Imamo zakone i sudove i državne organe. Moramo ih natjerati da rade kao što je radila Irma”,kaže Hadžiomerović.

Hadžiomerović kaže kako su sudovi dužni da rade svoj posao i primjenjuju zakon. Dužni su da rade transparentno i obrazlažu svoje presude i da presude donose na vrijeme. Govoreći o pravnoj bitci pred Europskiom sudom zal ljudska prava, Hadžiomerović kaže kako su je svi odgovarali da krene u tu bitku, te da je to unaprijed izgubljen slučaj. Ali:

“Irma i ja smo bili puni pogodak, uradili smo to što su nam mnogi govorili da ne radimo. Nas dvije smo vjerovale da možemo da uradimo mnogo. Volim da se bavim strateškim pamćenjem i da kroz jednog klijenta pokrenem pitanja koja se tiču mnogih ljudi i u pravilu su to pitanja diskriminacije . Irma je bila idealan klijent za to, bila je dovoljno i hrabra i svjesna da se taj predmet može i izgubiti”,kaže Hadžiomerović.

Ona kaže kako je presuđeno da je Irma Baralija bila žrtva diskriminacije koja iz Protokola 12, koji predviđa opštu zabranu diskriminacije:

“Naređeno je državi da otkloni tu diskriminaciju, po osnovu- što je jako bitno- a to i je jedan od prvih predmeta u BiH- gdje se razmatralo samo prebivalište. Drago mi je da smo imali jedan predmet koji se ne tiče pitanja pripadnika bošnjačke, hrvatske ili bilo koje druge nacionalnosti. Ovim predmetom, Irma je podnosilac zahtjeva, ukazalo se da su zbog nepostojanja zakonske osnove da se organizuju izbori ugroženi svi gađani Mostara. Irmino aktivno i pasivno biračko pravo su bili ugroženi. Sud je to razmotrio i nije bio zadovoljan argumentima Vlade.

Dodaje kako se ovaj predmet treba razmatrati iz više aspekata- sud je rekao da se moraju popunjavati pravne praznine i ako ih nema, da donese zakon.

U konkretnom slučaju Ustavni sud je našao da je raniji izborni zakon dosta diskrminatoran i dao rok od 6 mjeseci da PSBiH zmijeni Zakon, što nije učinjeno i Ustavni sud je donio oduku da određene odluke prestaju da važe.

“U Europskom sudu za ljudska prava argument da nema zakona i da iz tih razloga nema izbora, nije bio dobar argument”, rekla je Hadžiomerović.

O tome šta je dobiveno ovom presudom kaže:

“Mi smo dobili vjeru i nadu i ubjeđenje da su izmjene moguće, da pojedinac može da tuži državu i natjera državu da promijeni zakon”, kaže Hadžiomerović.

BHRT