S obzirom na to da je jajački orkestar limene glazbe nastao u vrijeme osnivanja Vatrogasnog Društva, kao muzička sekcija Društva, stoga je gotovo nemoguće odvojeno pisati bilo o Vatrogasnoj četi, bilo o orkestru limene glazbe, jer su većinu vremena činili ih isti članovi i većinu vremena se nalazili pod istim krovom.
Sačuvana Matična knjiga Društva svjedoči, upisano na njemačkom jeziku, da je osnovano 1897. godine, 19 godina nakon austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine…
Osim redovnog finansiranja od strane gradske uprave učešće su davale privredne i druge organizacije i imućniji građani od kojih su neki, kao znak zahvale Društva, bivali proglašavani počasnim članovima. U knjizi su upisani dobrotvori onog vremena: Vjenceslav Radimsky, Jakob Engel, Hugo von Seiller, dr. Noe Miller i drugi. Novčani prilozi su se kretali većinom u visini od 10-100 kruna.
Vatrogasna četa je po osnivanju ubrzo dobila zavidan broj članova: 45 aktivnih među kojima su bile i dvije žene. Osim toga osnovan je i podmladak Društva koji je brojao deset članova. Komandir Vatrogasne čete bio je Jakob Engel. Uz njega su bila još dva oficira i četiri podoficira. Jedinica je bila odlično opremljena i imala je sve što je bilo potrebno za efikasan rad i potrebe koje je priroda ove namjene zahtijevala: motorne i ručne pumpe, crijeva, spojnice, ljestve, mlaznice, hidrante, čaklje, apoteku, nosila, električna i ručna sirena za uzbunu i druga sredstva.
Pročitajte još
Posebno je zanimljivo da je prva motorna pumpa za gašenje požara u Bosni i Hercegovini naručena za jajačko Vatrogasno Društvo, koju je kupio komandir Jakob Engel! Uz komotne prostorije i odličnu opremu vatrogasci su imali i namjensku uniformu što je odavalo sliku jedne dobro opremljene i organizovane vatrogasne čete u koju se moglo pouzdati u svako vrijeme.
Uz dotadašnji, duboko tradicionalni, način života građana Jajca orkestar limene glazbe pružao je moderni način druženja i zabave koji je vremenom na svojevrstan način uticao na novu sveopštu sliku kulture grada.
Nakon Austrougarske vlasti, u periodu između dva svjetska rata, 1918-1941. godine, prostorije Vatrogasnog Društva su se nalazile u prizemlju tadašnje zgrade Opštine koja je bila izgrađena prije austrougarske okupacije, a nalazila se na mjestu današnje Robne kuće. U tom periodu, i pored truda određenih organizacija i pojedinaca, Društvo nije uživalo ni približno razumijevanje i podršku kao u proteklom periodu.
Komandir Vatrogasne čete bio je Omer Omko Livančić, rođen 1890. god., po zanimanju brico. Omer je, zbog svoje odanosti ovom humanom pozivu, više puta odlikovan, dobitnik nekoliko priznanja kao i mnoge njegove kolege. Poginuo je gaseći šumski požar iznad Gornjih Pijavica 26. aprila 1949. godine.
Nagrade su dodjeljivane u formi bronzanih, srebrnih i zlatnih medalja koje su imale značenje stepena odlikovanja.
15. juli, Dan vatrogasaca, redovno se proslavljao uz program raznih kulturnih priredbi i zabava i, naravno, uz muziku vlastitog orkestra limene glazbe. Orkestar su većinom činili članovi Vatrogasne čete koja je imala i svog, dugogodišnjeg, veoma muzički obrazovanog dirigenta-kapelnika vojne muzike S. Freudemfelda.
List „Jugoslovenska pošta” je 8. septembra 1932. godine zapazio upisavši: „Limena glazba zadovoljava i slušače s profinjenim smislom za muziku”. Orkestar limene glazbe je tradicionalno svake godine priređivao godišnje zabave koje su bile uvijek dobro posjećivane.
Štampani mediji su upisivali da je jajački orkestar limene glazbe priređivao priredbe i u baščama, tzv. vrtne zabave, pa je 1929. godine, održana takva priredba dvorištu Gradske ambulante. Čak je bila organizovana velika priredba na stadionu SK „Elektrobosna”, koji se tada nalazio u Vaganju, 23. avgusta 1931. godine, potom na istom mjestu 12. oktobra i 31. decembra iste godine. U septembru 1932. godine priređena je zabava u bašti hotela „Pliva“, čija se zgrada i danas nalazi preko puta nekadašnje željezničke stanice, odnosno, prostora današnje pijace.
Prihodi s priredbi su korišteni za sredstava potrebna za rad orkestra ali i značajnim dijelom za potrebe Vatrogasne čete.
Poslije pogibije komandira Omera Livančića sljedeći komandir Vatrogasne čete bio je Cerić Fehim sve do 1962. godine kada je otišao u penziju. Te godine je ujedno završena izgradnja nove zgrade Vatrogasnog društva koja i danas ima istu namjenu. Fehim je nekoliko puta bio odlikovan za svoj rad. Poslije komandira Cerić Fehima na njegovo mjesto dolazi Kilim Agan, a nakon njega Čejvan Esad kao posljednji komandir do 1992. godine.
Poslije Drugoga svjetskog rata orkestar limene glazbe nastavlja s radom, priredbama, novim članovima učestvujući u brojnim prigodama kao i na festivalima. Do 1992. godine važio je za jedan od najvećih i najboljih orkestara limene glazbe Bosni u Hercegovini. Najpopularnija je bila, što je i danas, prvomajska budnica!
To je vrijeme kad Jajčani pred svojim kućama, na ulicama i mahalama dočekuju orkestar, koji svirajući na kamionu prolazi svim ulicama grada i periferije oglašavajući i budeći njegove građane. Budnica je pozivanje na prvomajsko slavlje. koje će ispuniti svake godine obale Vrbasa, Plive i plivskih jezera.
Kroz ovaj orkestar su prošle brojne generacije družeći se na najljepši način. Brojni brakovi su nastali među članovima orkestra. Spomenimo dirigente Danu Čurčića, Zidar Stjepana, Lohajner Franju, pročelnika Cerić Kemala gdje će se, nenamjerno, izostaviti imena brojnih članova i osoba koji su svojim dobrovoljnim zalaganjem, ispunjeni osjećajem za humanošću i druženjem, nesumnjivo mnogo žrtvovali i sebe i svoje vrijeme za svoj grad.
Današnji orkestar GDO „Jajce“ djeluje odvojeno od Vatrogasnog društva, a rehabilitiran je svesrdnim zalaganjem i željom za njegovim ponovnim osnivanjem nakon 1995. godine kada je trebalo orkestar praktično ponovo osnovati s obzirom na to da je rat sve uništio.
U povijest orkestra ovog perioda sasvim zasluženo i nezaobilazno ušli su njegovi dugogodišnji članovi i ujedno bivši članovi Vatrogasne čete: na prvom mjestu je, uporni i neumorni entuzijasta, osnivač orkestra Cerić Fuad, predsjednik GDO „Jajce”, sin bivšeg komandira rahmetli Fehima. Zatim, rame uz rame s Fuadom, Vidović Robert, prvi sekretar/tajnik orkestra nakon 1995. godine.. Neizostavno, uz njih dvojicu su sa svojim radom Goran Vidović (Čombe) i Popaja Majdo, redovni članovi orkestra.
Uz mnogo napora, uprkos velikom i neopravdanom nerazumijevanju tadašnjih i sadašnjih gradskih vlasti, orkestar broji preko četrdeset članova. Većinu članova čine mladi. Orkestar je, kao i u cijeloj svojoj dugoj povijesti, mješovitog sastava. Prvi dirigent nakon ponovnog osnivanja i pročelnik orkestra je profesor Kemal Zejnilagić, dok ih danas predvodi Rowan Hellyer.
Bez finansijske pomoći građana u Jajcu, poslovnih ljudi grada Jajca, građana Jajčana i bivših članova, koji žive diljem svijeta, orkestar ne bi mogao biti što je bio i što danas jeste nakon 1995. godine.
Redovno su učesnici svih manifestacija koje se organiziraju u kraljevskom gradu i okruženju.
(Jajce Online/Zijad Plivac)