Search
Close this search box.

Građani u kandžama farmaceutske industrije: Što su zemlje siromašnije, lijek je skuplji

Podijeli članak:

U mnogim članicama EU javni zdravstveni sistemi ne mogu da plate ogromne cijene za vitalne nove lijekove. Što je tržište manje – lijekovi su skuplji. Farmaceutska industrija obavezuje na tajnost cijena i profitira.

Svakog jutra prije nego što krene u vrtić, trogodišnja Milda mora da obuče motorizovani prsluk koji je onda pola sata trese. Ne buni se, jer joj je dozvoljeno da za vrijeme procedure gleda crtane na tabletu.

Djevojčica boluje od cistične fibroze (mukoviscidoza), nasljedne bolesti zbog koje se bronhije ne čiste od sluzi kako treba. Prsluk koji dijete oblači dva puta dnevno po pola sata, pomaže da sluz odstrani i produžava joj život. Mnoga djeca sa mukoviscidozom nekada su umirala prije nego što bi dostigla punoljetstvo.

Postoji lijek koji bi Mildi pomogao mnogo bolje od prsluka i koji bi joj život produžio bar za 20 godina. Lijek se zove Kaftrio, jedini proizvođač je Vertex, farmaceutski gigant sa sjedištem u Bostonu u SAD. Dostupan je i u EU. Milda živi sa roditeljima u Klajpedi u Litvaniji, članici EU. Međutim, u Litvaniji taj lek nije dostupan na recept. Vlasti pregovaraju, ali je cijena koju frima traži ogromna.

Teoretski, roditelji bi mogli da lijek nabave u inostranstvu, ali ne mogu da ga plate iako oboje rade, otac je hirurg, a majka šminkerka. Jer – košta 17.000 eura mjesečno. To je 204.000 eura samo za jednu godinu.

Cilj: Jednak pristup lijekovima u EU

Sudbina pacijenata poput Milde jasno pokazuje kako su do danas nejednake životne šanse unutar EU.

“Mjesto stanovanja u EU ne bi smjelo da određuje da li ćeš živjeti ili umrijeti”, rekla je prošle godine komesarka za zdravlje EU Stela Kirijakides. Svi pacijenti u EU treba da imaju “rani i jednak pristup efikasnim lijekovima”.

Ali EU je daleko od ovog cilja – pokazuje istraživanje evropskog novinarskog tima “Investigate Europe”, na kojem su mjesecima radili i njemački javni servisi NDR, WDR kao i Zidojče cajtung.

Pod lupom: 32 nova skupa lijeka

Prvi korak je bio da se identifikuju novi lijekovi koji postoje na tržištu i koji su zaista bolji od starih. Farmaceutska industrija svake godine na tržište izbaci oko 40 novih lijekova, većinom po izuzetno visokim cijenama. Ali samo nekoliko njih zaista donosi poboljšanje za pacijente.

Na zahtjev novinara, nezavisni Institut za kvalitet i efikasnost u zdravstvenoj zaštiti (IQWiG) je od svih novih lijekova odobrenih u poslednjih pet godina odabrao 32 lijeka koji imaju “značajnu korist” za pacijente. Većina su lijekovi protiv raka, ali su na listi i lekovi protiv migrene, mukoviscidoze i dijabetesa.

Novinari su potom istraživali dostupnost ovih skupih lijekova u svakoj od 27 zemalja EU, odnosno da li ih plaća nacionalni državni zdravstveni sistem.

Od ukupno 32 lijeka samo u Njemačkoj i Austriji su svi lijekovi pokriveni zdravstvenim osiguranjem. U Estoniji, Letoniji i Litvaniji nedostaje oko 30 odsto, na Kipru 50 odsto, na Malti čak 59 odsto i u Mađarskoj čak 75 odsto tih lijekova.

Farmacetuske kampanije obavezuju na tajnost cijena

Da bi postigle najveće moguće cijene, farmaceutske kompanije često koriste strategiju koja je jednostavna i efikasna: ugovorima obavezuju nacionalne zdravstvene vlasti i zdravstvena osiguranja – da cijene drže u tajnosti.

Novinari su ipak pokušali da utvrde cijene za nekoliko zemalja EU – na primjeru pomenutog lijeka Kaftrio za cističnu fibrozu koji proizvodi Vertex: preko obavezno dostupnih podataka o prodaji kompanije, broja pacijenata i podataka zdravstvenih osiguranja.

Prema tim proračunima, godišnje po pacijentu Italija je plaćala oko 70.000 eura, Francuska 66.000 eura, Letonija 135.000 eura, a Češka 140.000 eura. Dakle, što manja i siromašnija zemlja – to skuplji lijek.

Nestašica lijekova u BiH: Evo o kojim je riječ

Pritom, New York Times piše da su troškovi proizvodnje ovog lijeka na primjer 2022. za godišnje potrebe po pacijentu iznosili – samo oko 5.700 dolara.

Na zahtjev novinara da to komentariše, Vertex kaže da su cijene “netačne” i naglasio: “Cijene ne određuje proizvođač jednostrano, već se one povjerljivo dogovaraju sa zdravstvenim vlastima u svakoj zemlji”. Osim toga, “cijene su opravdane” jer se “na istraživanju lijeka radilo 20 godina” a to je “koštalo više od deset milijardi”. A i “najveći dio profita ide u dalja istraživanja”.

Međutim, novinari navode da je – lijek Kaftrio u SAD pod imenom Trikafta razvijen uz javno finansiranje, dakle od poreskog novca, od strane jedne manje kompanije – koju je na kraju kupio Vertex.

Ogromni profiti farmeceutske industrije

Farmacetuska industrija stalno argumentuje da cijene novih lijekova odgovaraju vrijednosti koju oni imaju za pogođene pacijente i zdravstveni sistem u cjelini.

Analiza koju je izvršila konsultantska firma EY navela je prosječne profite farmaceutskih kompanija: globalne farmaceutske kompanije su u 2020. ostvarile prosječan profit od 25,7 posto. To je daleko iznad svih ostalih industrijskih sektora. Čak i velike banke mogu samo da sanjaju o tome.

Prema OECD, nijedna druga zemlja u EU ne daje toliko novca na farmaceutske proizvode kao Njemačka: troškovi novih lijekova zaštićenih patentom između 2013. i 2022. udvostručili – sa 13,9 na 27,8 milijardi evra godišnje, piše Deutsche Welle.

Podijeli članak:

Drugi su čitali

Pročitajte još članaka

Hrvatsko kulturno društvo Napredak podružnica Jajce objavilo je natječaj za dodjelu Književne nagrade “Nikola...

Danas je u Jajcu, na relaciji Divičani-Kuprešani, održana spektakularna manifestacija 6. Međunarodni auto slalom...

Mišo Banjac, Prijedorčanin koji živi i radi u njemačkom Minhenu, polako gradi svoju muzičku...

Lepa Brena je sinoć u klubu na Krku svojim energičnim nastupom opet pokazala zašto...

Netflix će od 24. jula prestati da nudi podršku za svoju aplikaciju na više...

SK Fight prenosiće u noći sa subote na nedjelju (4.00) UFC reviju u kojoj...