Grad u BiH je jedino mjesto u Evropi gdje je dozvoljeno zabranjeno jelo

Podijeli članak:

jajce-online_Zlatna groznica trese svijet. Bilježe se rekordne cijene zlata, koje neće drastično padati, kažu stručnjaci. Poželjno je sada investirati u kupovinu ovog metala, ali građani Bosne i Hercegovine ne mogu to sebi priuštiti.   Oglas  “Košta kao suvo zlato”, teško da će se uskoro cijena bilo čega porediti sa cijenom pomenutog metala, čija je vrijednost premašila četiri hiljade dolara po unci. Iako cijena konstantno varira, ovakva oscilacija do sada nije zabilježena. Napominje to i dugogodišnji sarajevski zlatar, Dževad Musakadić.  “Sjećam se perioda kad je bilo na istoj cijeni buket cvijeća i jedan prsten od dva grama, tako da se uvijek kupovao prsten, nego buket, a sad je to neuporedivo, jedan prsten od dva grama košta 450 maraka, to je 1:10, a buket je 50-60. Kad građaninu kažem cijenu, on ostane u šoku, jer tolika je razlika u odnosu na prošlu godinu”, pojašnjava Musakadić.  Kaže da potražnje za zlatom uvijek ima, ali da je kupovina manja. A to potvrđuju i građani.  “Što je trebalo pokupovala, ne kupujem više. A znam da je skupo, skoro sam htjela da popravim jedan dio od lančića, dođe me kao kad sam ga kupila”, kaže jedna građanka Sarajeva.  “Što sam kupovala, kupovala, sada više ne, ne treba mi, najviše srebro”, dodaje druga.  Globalno pak, prava je zlatna groznica. Ali kupuje se investiciono zlato, a ne nakit. Ono što je karakteristično u ovom slučaju porasta cijene zlata, jeste što pomenuti nije ispraćen drugim elementima.  “Nemate pad burzovnog indeksa, nema slabljenja dolara, nema pomaka u kamatnim stopama itd. Neko to radi iz dva razloga: jer očekuje nešto da se dogodi, a drugo jer mu treba za neki veći manevar. Ovaj rast cijena zlata je izoliran, ali prevelik da bi takav ostao. Brzo će se dogoditi nešto na drugim tržištima da bi se stvari uskladile”, ističe Neven Vidaković, finansijski analitičar.  Šta se iza brda valja, za sada se ne vidi. Ali pretpostavke su da cijene zlata neće drastično padati. Oni koji razmišljaju je li kupovina ovog plemenitog i poželjnog metala dobra odluka, dobijaju potvrdu stručnjaka, ako je riječ o investicionom zlatu. A za to, BiH nije pogodno tlo.  “Ulaganje u investicijsko zlato je otežano zbgo pogrešne regulative kojom se plaća PDV, odnosno potpuno nepotrebno oporezuje ovakva transakcija i time se onemogućava da u legalnim tokovima imamo neku normalnu investicionu praksu ulaganja u zlato”, dodaje ekonomski analitičar Igor Gavran.  Bez obzira na to što je cijena zlata od početka godine porasla za oko 50%, smatra se da potražnja za zlatom neće se mnogo smanjiti. Jer ljudi oduvijek vjeruju da je upravo zlato najbolja investicija.

Vjerovatno jedino mjesto u Evropi gdje se ova hrana i dalje otvoreno izlažu u restoranima i nalaze na jelovnicima, jedanaest godina nakon što je vlast u HNK zabranila njeno sakupljanje.

Sakupljanje prstaca zabranjeno je u Bosni i Hercegovini i diljem Evropske unije zbog štete koju uzrokuje postupak vađenja koji uključuje razbijanje stijena na morskom dnu.

Dok bi ronilac u Hrvatskoj ili na drugoj strani Jadrana u Italiji vjerojatno bio uhapšen i kažnjen, on slobodno obavlja svoj posao uz obalu Neuma, siguran u spoznaji da ga niko ne nadzire, piše portal Balkans Insight.

Neum je vjerovatno jedino mjesto u Evropi gdje se prstaci i dalje otvoreno izlažu u restoranima i nalaze na jelovnicima, jedanaest godina nakon što je vlast u Hercegovačko-neretvanskom kantonu zabranila njihovo sakupljanje, posjedovanje i trgovinu.

Kolike su kazne?

Zakon predviđa kazne za fizičke osobe u rasponu od 150 do 510 eura, te do 7.600 eura za pravne osobe, ali ronilac zna da ga vjerovatno nikada neće uhvatiti.

Tokom trosatnog ronjenja može sakupiti pet do šest kilograma prstaca, koje prodaje restoranima po cijeni između 125 i 150 eura. U „dobrom danu“ može se izroniti i do 10 kilograma.

“Nas pet-šest izvlači te školjke u Neumu i svako od nas brine o različitim restoranima u Neumu i gradovima u unutrašnjosti”, rekao je jedan ronilac, govoreći pod uslovom anonimnosti. “Tokom ljeta”, kaže, roni “svaka tri do četiri dana”.

“Mislim da ih ljudi vole upravo zato što su svugdje zabranjeni”, dodao je.

Utjecaj na okoliš

“Da bi ih se izvadilo, da bi se izvadili iz kamena, kamen se mora razbiti, a time se uništava supstrat u kojem se nalaze, što potom uništava cijeli ekosistem”, rekao je Nikša Glavić, morski biolog s Instituta za more i priobalje Univerziteta u Dubrovniku.

“Kada uništite supstrat radi sakupljanja prstaca, uništavate i stanište drugih vrsta, poput algi, dijatomeja i nekih drugih beskralježnjaka”, rekao je Glavić za BIRN. “S druge strane, narušavate i životne cikluse drugih vrsta koje žive u stijeni, poput beskralježnjaka, riba i hobotnica koje se u njoj skrivaju”.

“U suštini, rušite nekretninu, da se tako izrazim”, dodao je biolog.

Ostatak istraživanja o zabranjenim prstacima pročitajte OVDJE.

Podijeli članak:

Drugi su čitali

Pročitajte još članaka

Njemački trgovački lanac Lidl nastavlja snažno širiti svoje prisustvo u Bosni i Hercegovini. Očigledno...

Još dva korisnika Doma penzionera Tuzla preminula su u UKC, gdje su bili hospitalizovani...

Šokantne informacije o tome da su tuzlanski policajci iskorištavali maloljetnice u svrhu prostitucije, kao...

Vozaču iz Hrvatske prijeti zatvor nakon što mu je policija u automobilu pronašla 40...

„CIK je svih sedam slučajeva zbog istog činjenično-pravnog osnova spojio u jedan predmet, te...

Bosna i Hercegovina postepeno prihvata ideju o mogućnosti izbora za odrasle pušače, koji bi...