Jajce Online
DRUŠTVO

Govor mržnje kao neminovnost među mladima na Zapadnom Balkanu

Okruženi različitim narativima nakon ratova, sa nezavidnom političkom, socijalnom i ekonomskom slikom društva, mladi na prostoru Zapadnog Balkana govor mržnje u nekom od svojih pojavnih oblika vide gotovo kao neminovnost, navodi se u priručniku “Naš imperativ – ne mržnji, ne nasilju” o borbi protiv govora mržnje i nasilnog ekstremizma organizacije “Youth for Peace”.

Kako bi se lakše “uklopili” u društvo, u školi, na treningu ili generalno među vršnjacima, mladi nerijetko pribjegavaju drugačijim ponašajnim oblicima. Govor mržnje svakako spada u jedne od njih, s obzirom na to da, pod izgovorom izražavanja svog stava o nekoj određenoj temi, često verbalizuju svoje misli i stavove na neadekvatan način, navodi se u priručniku “Naš imperativ – ne mržnji, ne nasilju”.

“Paralelno sa pojavom govora mržnje, kod mladih se javlja i nizak stepen ili potpuno odsustvo svijesti o posljedicama svog ponašanja, odnosno dometa i utjecaja koje takvo ponašanje ima za širu zajednicu, bilo da je riječ o krugu prijatelja, porodici, školi ili daljoj okolini”, navodi se u Priručniku.

Društvene mreže su identifikovane kao najplodonosnije tlo za govor mržnje, gdje gotovo na svakodnevnom nivou svjedočimo pozivanju na linč, nasilje i protest protiv pojedinaca ili grupa. Jedna od autorica izvještaja, Azra Hodžić kaže za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) da se to dešava jer većina najpopularnijih mreža “nudi” gotovo potpunu anonimnost svojim korisnicima, što dalje dovodi do gotovo nezaustavljivog vala objavljenih sadržaja s različitom konotacijom, gdje govor mržnje dominira.

“Nije ih jednostavno uočiti i identifikovati – ko je ko. Nekako je lakše govoriti iza ekrana nego što bi bilo uživo”, kaže Hodžić.

Urednica Priručnika Lejla Hasandedić-Đapo kaže da u većini slučajeva govor mržnje dovodi do nasilja prema grupama ili pojedincima protiv kojih je taj govor mržnje usmjeren.

“U BiH, nažalost, svakodnevno vidimo takve primjere gdje huškačka retorika i govor mržnje protiv migranata, LGBTQ+ populacije, Roma i slično dovodi do nasilja prema tim grupama, ali i negativno utječe na pojedince, koji onda zbog narušenog mentalnog zdravlja, nažalost, izlaz vide u suicidu”, kaže Hasandedić-Đapo.

Uzimajući za primjer zemlje poput Bosne i Hercegovine, gdje je govor mržnje gotovo svakodnevno prisutan, nasilni ekstremizam predstavlja veliku opasnost i više je izvjesno da do njega dođe u odnosu na druga društva iz regije ili ostatka Evrope, navodi se u Priručniku. Bosna i Hercegovina je prošla kroz rat i stradanja, koji su, između ostalih uzroka, imali za uzrok i govor mržnje, ratnu retoriku i pozivanja na nasilje među konstitutivnim narodima u BiH.

“Nažalost, nasilni ekstremizam je ova zemlja u prvom licu doživjela, što je ostavilo neizbrisiv trag na porama njenog društva, a sa posljedicama se nosi i danas, gotovo 30 godina nakon rata. U tom pogledu, mladi su u velikoj opasnosti jer predstavljaju ciljnu grupu nasilnim ekstremističkim grupama i radikalnim formacijama”, navodi se u Priručniku i dodaje kako pored ugroženih identiteta kod mladih, trebamo imati u vidu i činjenicu da se radi o društvu u kojem je prisutna izrazito visoka stopa nezaposlenosti i siromaštva.

“Govor mržnje kao takav jeste opasan, ali on sam nije uzročnik zločina iz mržnje. Tu postoji mnogo faktora. Trebamo biti oprezni ako uočimo govor mržnje, da ga prijavimo, i trebamo edukovati mlade ljude da prepoznaju govor mržnje”, kaže Hodžić.

Zadatak svakog društva koje je demokratsko ili teži ka demokratizaciji, jeste da se pozabavi pitanjem govora mržnje, s posebnim akcentom na mlade. Hasandedić-Đapo kaže da u tome važnu ulogu imaju obrazovne institucije, mediji, nevladine organizacije, vjerske zejdnice, predstavnici vlasti, ali i profesionalci iz oblasti mentalnog zdravlja, koji mogu pomoći pojedincima koji su žrtve, ali i onima koji šire govor mržnje.

“Projekat pod nazivom ‘Naš imperativ: Ne nasilju! Ne mržnji!’ za cilj ima da doprinese smanjenju govora mržnje, koji je često uvod u zločine i nasilje iz mržnje. Također, da ojača regionalnu suradnju kako bismo pomogli mladim ljudima da jedni druge gledaju kroz prizmu razumijevanja i empatije, umjesto kroz prizmu mržnje i neprijateljstva”, zaključuje Hasandedić-Đapo.

 

 

(Fokus.ba)

Povezane vijesti

“Dijaspora se doživljava kao novčanik, a mogu ponuditi mnogo BiH”

admin

Janjski sabor: Dio identiteta šipovačkog kraja

admin

BiH tuguje – preminuo je veliki zaštitnik životinja, mladi Goran Karanović: “Šapice dobile anđela”

admin