Search
Close this search box.

Gladovanje pravi revoluciju u mozgu

Podijeli članak:

Istraživači iz Kine su proučavali 25 dobrovoljaca koji su klasifikovani kao gojazni u periodu od 62 dana, tokom kojih su učestvovali u programu povremenog ograničenja energije (IER) – režimu koji uključuje pažljivu kontrolu unosa kalorija i relativno gladovanje u nekim danima.

Ne samo da su učesnici studije izgubili na težini – 7,6 kilograma ili 7,8 procenata svoje tjelesne težine u prosjeku – postojali su i dokazi o promjenama u aktivnosti regiona mozga koji su povezani sa gojaznošću, a i do crevnih bakterija.

“Ovdje pokazujemo da IER dijeta mijenja osu ljudskog mozga-criieva-mikrobioma”, rekao je zdravstveni istraživač Kiang Zeng, prenosi Science Alert.

Uočene promjene u mikrobiomu crijeva i aktivnosti u regionima mozga povezanim sa zavisnošću tokom i nakon gubitka težine su veoma dinamične i povezane tokom vremena. Trenutno nije jasno šta uzrokuje promjene, ili da li crijeva utiču na mozak ili obrnuto. Međutim, znamo da su crijeva i mozak blisko povezani, tako da bi liječenje određenih dijelova mozga moglo biti način da se kontroliše unos hrane.

Promjene u moždanoj aktivnosti, primjećene putem skeniranja funkcionalne magnetne rezonance, bile su u regionima za koje se zna da su važni u regulaciji apetita i zavisnosti. Štaviše, promjene mikrobioma crijeva, analizirane putem uzoraka stolice i mjerenja krvi, povezane su sa određenim regionima mozga. Na primjer, određene bakterije su negativno povezane sa aktivnošću u dijelu mozga uključenom u izvršnu funkciju, uključujući našu snagu volje kada je u pitanju unos hrane.

“Smatra se da mikrobiom crijeva komunicira sa mozgom na složen, dvosmjeran način”, rekao je medicinski naučnik Sjaoning Vang iz Državnog kliničkog centra za gerijatriju u Kini, prenosi “Politikin magazin”.

Prema njegovim riječima, mikrobiom proizvodi neurotransmitere i neurotoksine koji pristupaju mozgu preko nerava i cirkulacije krvi. Zauzvrat, mozak kontroliše ponašanje u ishrani, dok hranljive materije iz naše ishrane mijenjaju sastav crijevnog mikrobioma. Smatra se da je više od milijardu ljudi širom svijeta gojazno, što dovodi do povećanog rizika za mnoštvo različitih zdravstvenih problema, od raka do srčanih bolesti. Znajući više o tome kako naši mozak i crijeva zavise jedni od drugih, moglo bi da napravi veliku razliku u efikasnom sprečavanju i smanjenju gojaznosti.

“Sljedeće pitanje na koje treba odgovoriti je precizan mehanizam kojim mikrobiom crijeva i mozak komuniciraju kod gojaznih ljudi, uključujući i tokom mršavljenja”, rekao je biomedicinski naučnik Liming Vang sa Kineske akademije nauka.

 

 

(PolitikaMagazin)

Podijeli članak:

Drugi su čitali

Pročitajte još članaka

Istražioci iz više austrijskih policijskih agencija uspjeli su da razbiju još jednu narkobandu, koja...

U periodu od 2006. do kraja marta ove godine ukupni prihodi ostvareni po osnovu...

Vlasnik kompanije „Ekvator“ Đorđe Đoko Davidović, kupcima stotina stanova kojima je uzeo novac, a...

Demografska slika Bosne i Hercegovine sve je crnja. Tako se iz godine u godinu...

Njemački fudbaler Toni Kros (Kroos) najavio je kraj karijere nakon ove sezone. Za Real...

Hrvatski teniser Ivan Dodig (39) susreo se u Mostaru s novim selektorom nogometne reprezentacije...