Nove generacije dolaze, a o njihovim stavovima bh. društvo malo zna jer javno rijetko istupaju. Samo 15% mladih kaže da je njihov životni standard vrlo dobar. Kako žive mladi u BiH danas, da li su liberalni ili konzervativni? Kako vide državno uređenje i čemu se nadaju u budućnosti?
Mladi dvadesetdvogodišnjak živi sa roditeljima i sestrom. Slobodno vrijeme najčešće provodi uz društvene mreže. Ima želju da napusti državu jer u javni sistem nema povjerenja. Želi da se osamostali, ali zbog nemogućnosti zaposlenja odgađa taj korak. Nije društveno ni politički aktivan. Ovo je profil mlade osobe u Bosni i Hercegovini, pokazala je Studija o mladima. Samo 6,6 njih živi samostalno. Zanimljivo je da samo 2% mladih kaže da se roditelji ne slažu sa tim da oni žive sami, što pokazuje da je to osamostaljene u prvom redu osujećeno finansijskim razlozima ili navikom.
Amer Osmić, istraživač:
”Mladi nisu nezavisni. Dosta su zavisni od roditelja. Imaju percepciju da su ovisni o roditeljima i to dominantno i najčešće svojim izborom. To znači da žive u ”hotelu mama” i imaju želju da sve velike probleme roditelji rješavaju, a da su jako malo spremni da se osamostale i da donose vrlo važne odluke na vlastitu odgovornost”.
Pročitajte još
Jedan od razloga za to su i nestalni poslovi. Samo 15% mladih ima posao na neodređeno vrijeme. Zbog toga vlada pesimizam, pa većina mladih smatra da je za radno mjesto nužno biti član neke od političkih stranaka.
Iz istraživanja:
”Najveću želju za migracijom imaju mlade žene od 19 do 24 godine, dok muškarci iste starosne dobi imaju značajno manju želju za emigracijom. Kao glavni razlozi mogu se nedvojbeno izdvojiti potreba za poboljšanjem životnog standarda, veće plate i bolje mogućnosti zaposlenja”.
Zanimljivo je da dvije trećine mladih ima želju za odlaskom. Odlučno ih je samo 12,9%, dok je relativno mali broj njih poduzeo konkretne korake. Korupciju smatraju rak ranom bh. društva, nemaju povjerenja u sistem i političke stranke, ali dominantno svoje nezadovoljstvo izražavaju samo onlajn. Tako 62% mladih kategorički odbija politički angažman. S druge strane najčešće glasaju za SDA, SNSD, SDP, NIP, SDS.
Jasmin Hasanović, autor istraživanja:
”Ako ne glasaju, ako ne učestvuju u politici institucionalno, fokus im je online aktivizam. To je problematično jer online aktivizam ne rješava ništa. Imate prostor u kojem samo mislite da ste slobodni”.
”Kada su istraživači mlade pitali kako žele da BiH izgleda u budućnosti, najdominantniji je odgovor da mlade nije briga za uređenje jer žele samo da žive u miru. Tako je odgovorilo 40,2% njih. 27,7% mladih želi BiH bez entiteta, 10% je za nezavisnost entiteta Republika Srpska”.
Amer Osmić, istraživač:
”Mladi su dosta konzerativni i što se tiče politički stavova i što se tiče odnosa prema drugom i drugačijem. Sve ono što ”nije prihvaćeno” i što se smatra taboo tema u bh. društvu i dalje su mladi prema tim dimenzijama na popriličnoj distanci: naprimjer prema LGBTIQ zajednici, prema romskoj zajednici, prema manjinskim zajednicama”.
Tako su za 44% mladih pri izboru partnera važna religijska uvjerenja, dok je za 33% mladih veoma važna i nacionalna pripadnost. 70% mladih želi nekada biti u braku i to smatraju bitnim. Sa svojim partnerom budućnost uglavnom vide u EU, pa 64% mladih podržava članstvo. Iako je taj postotak značajan on je za 21% manji u odnosu na prije pet godina.
Jasmin Hasanović, autor istraživanja:
”Tendecija je primjetna ka nepovjerenju demokratiji. Evidentan je pad u svim državama, značajna je sklonost ka autoritarnim praksama. To koliko je negativno, može biti i korektiv postojećoj demokratiji, ako to znamo iskoristiti na pravi način, a ne prepustiti ga desničarima, konzervativcima da zajašu na padu demokratije”.
Prema posljednjem popisu stanovništva u BiH živi 764 hiljade mladih od 14 do 29 godina. Iako su u aktuelnom trenutku uglavnom pesimistični, većina mladih, odnosno 88% njih, smatra da će u narednih deset godina biti bolji dani.