Igre na sreću i odlazak u kladionice sve više privlače građane koji žele da se preko noći obogate. Ipak, ngrađani se nisu baš obogatili, ali jeste Republika Srpska koja je od igara na sreću u 2022. i 2023. godini zaradila više od 218 miliona KM poreza. Da li su ti milioni zaista završili tamo gdje treba i zašto je zakon svima jasan, ali je put novca maglovit?
Što je narod siromašniji, to je sve veći broj kladionica i igara na sreću u kojima sve više ljudi vidi slamku spasa za rješenje svojih problema i pokušaj bogaćenja preko noći. A za sve to priliku imaju u 804 kladionice koliko ih ima u Republici Srpskoj. Kad čujemo koliko je kladionica, na trenutak pomislimo da smo Las Vegas.
Ali razlika je u tome da se u Vegasu znaju tokovi novca, dok kod nas to je decenijama nepoznat podatak, a to se može vidjeti na primjeru oporezivanja nagrada koje dobiju nerezidenti Srpske.
Prema zakonu, porez na dobitke od internet igara na sreću za sve one koji nisu građani Srpske uplaćuje se u budžet jedinice lokalne samouprave gdje je sjedište uplatioca poreza.
Neki smatraju da je zakon favorizovao dvije lokalne zajednice, Banjaluku i Istočno Novo Sarajevo koje na osnovu dobitaka lica bez prebivališta u Republici Srpskoj bilježe enormne prihode, a razlog tome je to što su u tim gradovima sjedišta velikih kladionica.
U gradskoj upravi Banjaluka kažu da se od poreza na igre na sreću u gradski budžet godišnje slije 5 miliona KM.
“Sredstva koja dobija Banjaluka nemaju definisanu namjenu po bilo kojoj uredbi ili zakonu ali ima smisla da se takva regulativa donese za bilo koju zajednicu i da se definišu kao namjenska sredstva za sport kulturu ili druge djelatnosti jer potrebe koje imamo u tom domenu veće nego što su naše mogućnosti”, kaže Bojan Kresojević, gradski menadžer Banjaluka.
I baš zato što sredstva od poreza na igre na sreću nisu namjenska, dolazimo do problema da taj novac ne ide u prave svrhe. Zvanično, od igara na sreću u RS bi trebalo da se finansira amaterski sport, humanitarne i slične nevladine organizacije, kultura, umjetnost i boračka udruženja.
Međutim, gdje zaista završe milioni javnosti će vjerovatno ostati nepoznato.
“Vidimo da se to ne troši tamo gdje bi trebalo jer mi generalno imamo problem da ne znamo marka koja uđe u budžet gdje završi i da se ona proizvoljno troši prema procjeni onih koji upravljaju javnim novcem šta je u tom momentu za njih najkritičnije i najpotrebnije kako bi zadržali socijalni mir”, smatra Jelena Trivić, doktor ekonomskih nauka
Zakonom o igrama na sreću koji je izmijenjen 2019.godine garantuje se monopolistički položaj na tržištu igara na sreću preduzeću Lutrija Republike Srpske, a koja je potpunom vlasništvu Republike Srpske.
Takođe je izvjesno, kako tvrde naši izvori, da Lutrija Srpske, ili bolje rečeno neko iz vladajuće partije odlučuje o partnerima u organizovanju igara na sreću.
(BN)
