Od rijeka Save i Dunava i njihovih pritoka, do netaknutog Ohridskog jezera i jadranske obale, hidroenergetski projekti, neadekvatan tretman otpadnih voda, ilegalne ribolovne prakse, industrijsko zagađenje i klimatske promjene doveli su do široko rasprostranjenog i brzog uništavanja vodenih ekosistema na Balkanu.
U šest zemalja Zapadnog Balkana, BiH, Crne Gore, Srbije, tzv. Kosova, Sjeverne Makedonije i Albanije, hitnost u vezi sa stanjem njihovih vodenih puteva teško je precijeniti.
Fokus istražio štetnost malih hidroelektrana
Prepoznajući hitnost ovih pitanja, Internewsova Mreža za novinarstvo o Zemlji u saradnji sa šest medijskih kuća u pet od šest zemalja Zapadnog Balkana upostavila je jedinstveni projekat „Plave vene, balkanske istine“.
Ovaj specijalni izvještaj objedinjuje nekoliko istraživačkih priča o stanju rijeka, jezera i obalnih voda u regiji, kao i inovativne pristupe o očuvanju i održivom upravljanju vodama.
Crna Gora: Krivolov na obali
BIRN-Crne Gore istražio je ilegalno sakupljanje zaštićenih vrsta školjki duž crnogorske obale, otkrivajući kako propusti u provođenju zakona omogućavaju iskorištavanje morskog biodiverziteta.
Radiotelevizija Crne Gore istražila je krivolov velikih razmjera na Skadarskom jezeru, najvećem na Zapadnom Balkanu, gdje kriminalne organizacije decenijama upravljaju ilegalnim ribarskim mrežama.
Portal Kallxo istražio je zagađenje kosovskih rijeka dok teku preko granica u Albaniju, dokumentirajući kako rijeke Bijeli Drim i Lumbarda prenose kontaminaciju zbog neadekvatnog tretmana komunalnog otpada.
Otpadne vode u Savi i Dunavu
Slobodni pečat iz Sjeverne Makedonije fokusirao se na prijetnje s kojima se suočavaju endemske vrste pastrmke Ohridskog jezera, istražujući kako zagađenje, prekomjerni ribolov i invazivne vrste ugrožavaju ovo mjesto svjetske baštine UNESCO-a koje dijeli s Albanijom.
Ekolist iz Srbije ispitao je sistemsko zagađenje rijeka Save i Dunava, ističući kako neadekvatna infrastruktura otpadnih voda u većim gradovima poput Beograda doprinosi prekograničnoj kontaminaciji.
Projekat “Plave vene, balkanske istine” pružio je spomenutim medijima priliku da istraže međusobno povezane ekološke izazove iz različitih perspektiva i geografskih područja, prepoznajući da voda ne poštuje granice.
Rijeke, jezera i obale Zapadnog Balkana – plave vene koje su milenijumima održavale biodiverzitet u ovoj regiji – nalaze se pod neviđenom prijetnjom. Međutim, njihova degradacija ostaje uglavnom nevidljiva širem svijetu.
Kao što su istraživači istakli, to bi moglo biti zbog toga što su balkanski vodeni putevi zapravo bili među najbolje očuvanim u Evropi u posljednjih nekoliko decenija. Do sada.
(Fokus.ba)
