Od katastrofalnih poplava koje su pogodile velike dijelove Bosne i Hercegovine proteklo je više od pola godine. Osim izgubljenih života, stradala je i infrastruktura u svim pogođenim mjestima, u Fojnici, Kiseljaku, Konjicu, Kreševu, Visokom te u Donjoj Jablanici.
Vlast u BiH, opće je mišljenje građana koji su pogođeni poplavama, nije uspjela odgovoriti na njihove potrebe. To nije učinila pravovremeno niti u mjeri koja je bila potrebna. Mnoge od njih je stoga obradovala vijest od 10. februara kada je Evropska unija objavila javni poziv domaćinstvima pogođenim poplavama da se prijave za pomoć u obnovi i sanaciji oštećenih domova kroz „EU projekat podrške oporavku od poplava u BiH“.
Najava predsjednice Evropske komisije
Ovaj projekat predstavlja ključnu komponentu paketa pomoći od 20 miliona eura, koji je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen najavila tokom svoje posjete Bosni i Hercegovini u oktobru 2024. godine. Projekat finansira Evropska unija, a implementiraju ga Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) i Međunarodna organizacija za migracije (IOM) u saradnji s lokalnim vlastima.
Ekipa Fokusa obišla je područje Fojnice, koje je u poplavama pretrpjelo ogromne štete, dok su mnoga sela između Kiseljaka i Fojnice postala nepristupačna. Posebno teška situacija bila je u mjestima Gojevići i Dusine. Naime, iako je prošlo pola godine od poplava idalje su primjetne posljedice. Stradale su mnoge kuće kao i putna infrastruktura.
S Robertom Orozom, mještaninom Fojnice, obišli smo nekoliko mjesta. Opisao nam je kakvo je stanja sada, a kakvo je bilo prije šest mjeseci.
„Skoro pola godine je prošlo, a kao što možete vidjeti u selu Dusine, ništa se ne radi, nema nikoga, sve stoji, a dokle će tako biti, vidjet ćemo“, govori nam Oroz.
Problem s deponijom u Gojevićima
Ističe da su po zadnjem javnom pozivu za pomoć porodicama za obnovu kuća, koji je raspisalo nadležno federalno ministarstvo, samo dvije porodice ispunjavale sve uslove.
„Pomoć se kretala u rasponu od osam do 15 hiljada maraka”, ističe Oroz. Posjetili smo i lokaciju “privremene deponije” u Gojevićima, koja je bila jedna od kritičnih tačaka tokom poplava.
„Svi nanosi, kućanski aparati, namještaj koji je uništen, sve se to odlagalo ovdje. To je trebalo da bude privremena deponija, a tada se govorilo da će biti uklonjena za nekoliko dana. Evo prošlo je više od pet mjeseci, još je tu. Bojimo se kada dođu topliji dani, da će se smrad širiti do okolnih kuća. Ovo se nalazi na samom rubu sela, a nekih stotinjak metara se nalazi i groblje. Stalno slušamo obećanja kada, uvijek se nešto čeka, ali kao što se vidi, vrijeme prolazi, a zadnja tri mjeseca nema nikakvih radova i ne vidim neku volju da se konačno krene s javnim radovima – razočarano priča Oroz.
Mještanin Ilija Iviš nam govori da je njegov otac vlasnik parcele od 1700 kvadrata gdje se nalazi spomenuta deponija
“Deponija je nastala nakon poplava, dijelom i mojim pristankom, htio sam pomoći, a kasnije mi se to obilo o glavu. U prvi momenat ništa nisam tražio, ali evo sada i meni treba pomoć. Oštećena mi je fasada na kući, kako vjetar duhne, trpim i danas – govori nam Iviš.
Šta je rekao načelnik Klisura
Iz Općine Fojnica nam je potvrđeno da je zatvoren Javni poziv EU, te da se prijavila jedna sedmina od ukupno oštećenih domaćinstava.
Načelnik Općine Fojnica Sabahudin Klisura za Fokus kaže da je na Općinskom vijeću nedavno usvojena odluka o raspodjeli sredstava koja su dobijena od viših nivoa vlasti.
„Odredili smo da 50 posto rasporedimo za pomoć domaćinstvima. 40 posto smo rasporedili za saniranje lokalnih puteva, mostova, da bi ljudima što bolje omogućili pristup kućama. Nekih 10 posto smo odlučili da kroz Javni poziv damo pomoć privrednim subjektima”, zaključuje između ostalog Klisura. Dodaje da je rješavanje problema deponije u Gojevićima prioritet.
Razgovarali smo i s načelnikom Kiseljaka Mladenom Mišurićem Ramljakom, koji je za Fokus rekao da je u Kiseljaku mnogo toga sanirano, ali da je ostalo još puno posla.
“Kada biste sad obišli teren, vidjeli biste da je stanje skoro kao što je bilo prije poplave. Ostaje još dosta posla na saniranju i pročišćavanju riječnih korita, što nastojimo što prije riješiti”, govori nam Ramljak.
Iz Delegacije EU 18. marta su saopćili da je okončan javni poziv za za odabir korisnika stambenog zbrinjavanja u okviru projekta EU. Ukupno su primljene 334 prijave iz pogođenih zajednica: Jablanica – 116 prijava, Kiseljak – 77 prijava, Konjic – 58 prijava, Fojnica – 54 prijave, Kreševo – 14 prijava, Drvar – 10 prijava i Mostar – 5 prijava.
Navode da je cilj projekta osigurati da proces oporavka bude inkluzivan i održiv, te ima tri glavna prioriteta – podršku za obnovu stambenih objekata, komunalnu infrastrukturu te mala i srednja preduzeća u pogođenim zajednicama.
Nova pomoć iz EU u aprilu
-Partneri u realizaciji projekta posvećeni su transparentnosti u provedbi. Nakon isteka roka za podnošenje prijava, projektni tim je započeo unos podataka. U narednim danima općinske komisije za odabir će pregledati i verifikovati prijave, nakon čega slijede terenske verifikacione posjete radi procjene podobnosti svih aplikanata. Prioritet je osigurati da pomoć stigne do onih kojima je najpotrebnija – istaknuto je.
Također, najavili su da će Evropska unija, osim pomoći za stambeno zbrinjavanje, u aprilu 2025. pokrenuti novi javni poziv za podršku poljoprivrednim domaćinstvima pogođenim poplavama.
– Ova inicijativa pružit će ciljanu pomoć poljoprivrednicima koji su pretrpjeli štetu na imovini, opremi i sredstvima za život, pomažući im da obnove i održe svoje poslove. Daljnji detalji o kriterijima podobnosti i procesu prijavljivanja bit će objavljeni u narednim sedmicama – naglasili su.
(Fokus.ba)
