“Flou doživljaj”: Tajna srećnog života

Kao reakcija na prve nagonske teorije motivacije, koje su cjelokupno ljudsko ponašanje redukovale na manji broj nagona, sredinom prošlog vijeka javlja se potreba da se razviju teorije koje bi ljudsko ponašanje objasnile pojmovima, kao što su težnja za novinom, radoznalost, eksploracija, uživanje u aktivnosti.

Jedna od tih teorija je i teorija “flou doživljaja”, čiji je autor američki psiholog Čiksentmihalji. Svoja teorijska razmatranja i istraživanja zasnovao je i na literaturi o dječjoj igri i umjetničkom stvaralaštvu, jer se iz ovih aktivnosti može naučiti mnogo stvari koje se mogu prenijeti  i na svakodnevni život.

Čiksentmihalji smatra da je sreća u kvalitetu ljudskog života, a ne u bogatstvu i slavi. Uživanje u životu se može postići jednostavnim aktivnostima, kao što su igranje šaha, rješavanje ukrštenih riječi, čitanje, alpinizam.

Čiksenmihalji je sa grupom svojih saradnika do ovih nalaza došao tokom dugih godina istraživanja, intervjuišući ljude iz skupina umjetnika, sportista, muzičara, šahista, odnosno ljude za koje se pretpostavlja da provode svoje vrijeme u onim aktivnostima koje preferiraju.

Iz njihovih izvještaja zaključio je da su u trenucima takvih aktivnosti razvili osjećaj koji odgovara stanju u kojem su ljudi toliko preplavljani tom aktivnošću da ne obraćaju pažnju na bilo šta drugo, te da bi ovu aktivnost nastavili po svaku cijenu i bez ikakvog drugog cilja.

Upravo to iskustvo je ono što autor naziva “flou doživljaj” – potpuno preplavljivanje, kada čovjek sebe ne doživljava odvojenim od djelatnosti, već su stopljeni u jedno. Nakon jedne takve aktivnosti javlja se osjećanje sreće, zadovoljstva, zahvalnosti, dobijamo snagu da se nosimo sa životnim nedaćama. Takva iskustva utiču na povećanje koncentracije i potiču kreativnost.

“Flou doživljaj” se javlja kada osjećamo da imamo potpunu kontrolu nad vlastitim postupcima i da sami kreiramo svoju sudbinu. Taj osjećaj treba da nam bude mjerilo kako stvari u životu treba da izgledaju.

Treba znati da nije nimalo lako postići uspostavljanje kontrole nad sadržajima svoje svijesti i nad svojim životom i da to može biti ponekada bolno. Ipak, na duže staze to daje osjećaj  učestvovanja i određivanja sadržaja u vlastitom životu, što je veoma važno za sam kvalitet života i sreću. Zbog toga je važno da pronađemo, ako već nismo, aktivnosti koje će nas preplaviti i učiniti srećnijim.

Ostale tekstove iz psihologije, koji su nastali u saradnji Laboratorije za eksperimentalnu psihologiju i Nezavisnih novina, možete naći na sajtu Laboratorije.