tridesetogodišnju koncesiju na 100 kvadratnih metara zemljišta firmi WBL city project d.o.o. Banja Luka. Dvije godine kasnije koncesija je ugovorom ustupljena preduzeću “RWP Vitorog” čija je djelatnost proizvodnja i distribucija električne energije.
U ugovoru o prijenosu koncesije navodi se da je novi koncesionar u kontaktu sa kineskom kompanijom “Ming Jan”.
“Ming Yang Wind Power Group Limited” je najveći privatni proizvođač vjetroturbina u Kini i peti po veličini u toj zemlji. Ova kompanija nema registrovano predstavništvo u Bosni i Hercegovini.
“Mi smo u proceduri za dobijanje kreditnih sredstava za finansiranje projekta vjetroelektrane “Škadimovac”. “RWP Vitorog” d.o.o. Banja Luka je kompanija kojoj nije na prvom mjestu profit, nego kvalitetna usluga i privredni i svaki drugi boljitak prostora na kome djeluje. “RWP Vitorog” d.o.o. Banja Luka je u fazi projektovanja VE “Škadimovac”, posjeduje znanje te ljudske i financijske resurse za realizaciju projekta VE “Škadimovac”. Realizacijom projekta VE “Škadimovac” poboljšati de se sigurnost i stabilnost napajanja električnom energijom, osigurati nova radna mjesta, naknade lokalnoj zajednici od proizvedene energije itd.”, navodi u ugovoru o prenosu koncesije.
Dakle, u ugovoru se navodi da se koncesija prenosi na firmu iz Banje Luke, koja je bila registrovana na istoj adresi kao i WBL city project. U međuvremenu je došlo do preseljenja sa teritorije Republike Srpske u Glamoč. Kao vlasnik i direktor obje firme navodi se Ranko Radoja.
Također, prema podacima Akta.ba registra, firme nemaju zaposlenih i svih prethodnih godina posluju bez prihoda, a brojevi telefona i mailovi nisu u funkciji.
VLADA DALA SAGLASNOST
Inače, Vlada Federacije BiH je na prijedlog Ministarstva energije, rudarstva i industrije, u novembru prošle godine donijela zaključak kojim se usvaja Informacija o aktivnostima u postupku izdavanja Energetske dozvole i daje prethodna saglasnost ovom federalnom ministarstvu u postupku izdavanja Energetske dozvole privrednom društvu RWP Vitorog d.o.o. Glamoč, za izgradnju vjetroelektrane VE Škadimovac.
Ova vjetroelektrana bi trebala biti instalisane nazivne snage 110 MW (22X5 MW), odobrene snage priključenja 110 MW (22X5 MW), te planirane godišnje proizvodnje električne energije od 320 GWh. Njena gradnja je planirana na planinskom području brda Škadimovac, na području općine Glamoč.
Planirana je istočno od Glamočkog polja i to na planinskom predjelu Hrbine i Kujača, koji se proteže u smjeru sjeverozapad-jugo istok, od Hrbina na zapadu do Vitoroga i granice sa Općinom Jajce na sjeveroistoku i istoku.
Vjetroelektrana Škadimovac 110 MW, namijenjena je za proizvodnju električne energije iz obnovljivog izvora (energije vjetra) i predaju elektroenergetskom sustavu Bosne i Hercegovine, u skladu sa zakonskim propisima koji uređuju područje energetike i obnovljivih izvora energije.
“Zahvat u prostoru izgradnja Vjetroelektrane Škadimovac 110 MW obuhvaća izgradnju ukupno 22 proizvodne jedinice – vjetroagregata nazivne jedinične snage od 5,0 MW, s pristupnim putovima, manipulativnim platoima za montažu vjetroagregata i podzemnom internom srednjenaponskom 35 kV i DTK mrežom do trafostanice TS 110/35 kV, koja je također sastavni dio ove Vjetroelektrane”, navodi se u opisu projekta.
Planirano je da se radni platoi i pozicije vjetroagregata postavljaju na pozicijama za koje nisu potrebni veliki zahvati u okolišu na način da se koristi postojeća mreža putova. Također, trase pristupnih putova koristiti će se kao trase internog kabelskog povezivanja vjetroagregata, u cilju očuvanja prostora. Dominantan dio vjetroparka je smješten u dijelu gdje nema šume.
Investitor je predao Zahtjev za prethodnu procjenu utjecaja na okoliš koji se trenutno nalazi na javnom uvidu, a obrađivač zahtjeva je ovlaštenik “ZGI” d.o.o. Mostar.
OTIMANJE ZEMLJE
Prema pisanju RSE, na adrese pojedinih vlasnika zemlje na području općine Glamoč sredinom prošle godine počela su pristizati općinska rješenja u kojiima se izuzima njihovo zemljište za potrebe izgradnje vjetroparka “Škadimovac”. U rješenju se navodi da je procijenjena vrijednost zemljišta 30 feninga po metru kvadratnom.
Građane pritom niko nije pitao žele li prodati zemljište.
