Polarizacija u bh. društvu samo je jedan od razloga zbog čega je došlo do skoro potpunog zastoja na putu EU integracija. To usložnjava i odgađa duge i mukotrpne procese. Poglavlje – vladavina prava sadrži desetine hiljada stranica zakonskih propisa, s kojima se bh. zakonodavstvo mora uskladiti prije otvaranja samih pregovora. Poruka je ovo sa okruglog stola u Banjaluci, gdje je tema bila upravo ljudska prava u kontekstu pregovora o ulasku u EU.
Evropski put BiH trenutno je u potpunom zastoju, politička spoticanja su kao i ranije osnovni razlog,dok poznavaoci prilika kažu da će se neki pomak možda desiti nakon predstojećih lokaalnih izborima, jer je svim strankama to važnije od reformi. Kada je u pitanju prvo poglavlje-vladavina prava- tu ćemo kako sada stvari stoje posebno da se naamučimo.
ALEN GUDALO. Koordinator inicijative za monitoring evropskih integracija BiH
Konkretno u BiH smo primjetili značajan dio zakona se usvaja po ubrzanoj proceduri, kroz netransparentne procese, gdje mi nemamo uvid u procese koji se dešavaju, a samo cciivlno društvo može uticati da vidi o kakvim procesima se radi
Teak Pokrajčić, Kuća ljudskih prava Banjaluka
Dok mi razgovaaramo BIH će morati da prilagodi svoje zakonodavstvo sa preko 170.000 stranica, nedonošenje reformskih zakona predstavlja test inteligencije za naše političare jer se sve odugovlači, jer mi dok razgovaramo EU donosi nove direktive i novo zakonodavstvo.
Slušajući iskustva iz susjednih zemalja, u ovom slučaju civilnog sektora iz Srbije, i kod nas je prisutna polarizacija, koja značajno, ako ne i suštinski koči reformske procese, pa se priča o evropskim inteegracijama više koristi kao politički marketing nego stvarni cilj kojem se teži.
Bojana Selaković, koordinator konvent o EU u Srbiji
Taj zastoj jeste posljedica jedne vrste polarizaacije, s jedne strane zvanične državne politika koja je deklarativno proevropskaa da je to strateški cilj, a u praksi sve ono šton se radi opovvrgava te težnje.
Dok BiH još nije ni počela pregovore, iluzija je kako kažu poznavaoci iz Hrvatske da će i ulaskom u EU proces same vladavine prava biti završena priča, što se kako ističu pokazalo na primjeru njih samih iz 2016. godine i deničarskih istupa.Međutim, značajne razlike sada već postoje.
Ivan Novosel, Kuća ljudskih prava Zagreb
Ulazak HR u EU je značio realno govoreći boljitak za građane i u nekom ekonomskom smislu, i u smislu nekakve pravne sigurnosti i ajmo reći opšteg demokratrskog života koji znači i poštovanje ljudskih prava, i bolje je da smo unutar nego izvan nje.
Dovoljno je reći da je Bosna i Hercegovina po Indeksu vladavine prava Svjetskog projekta pravde pala na 75. mjesto od 142 zemalja što je najlošiji rezultat od 2015. godine bez ikakvog uočljivog napretka u bilo kojoj od oblasti koje utiču na ocjenu stepena vladavine prava u zemlji.
