Šengenski prostor je dragulj u kruni evropskih integracija, ali povodom njegove 40. godišnjice nekoliko država članica ga dovodi u pitanje, što izaziva zabrinutost, piše Europska novinska redakcija (ENR).
Početkom ljeta prije 40 godina predstavnici vlada Belgije, Njemačke, Francuske, Luksemburga i Nizozemske okupili su se na brodu u malom luksemburškom selu – Schengenu, smještenom na rijeci Moselli, na tromeđi Francuske, Njemačke i Luksemburga.
Tamo je 14. juna 1985. potpisan Šengenski sporazum, kojim se željelo ukinuti granične kontrole među državama potpisnicama i omogućiti slobodno kretanje ljudi. Sporazum je u potpunosti proveden 1995. godine, čime je uspostavljena zona slobodnog kretanja u velikom dijelu Evrope.
Danas Šengenski prostor obuhvata 29 zemalja: 25 članica EU-a te Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švicarsku. Irska i Kipar su jedine članice EU koje nisu dio šengenske zone – Irska zbog otvorene granice s Ujedinjenim Kraljevstvom, a Kipar je još u procesu pristupanja.
Pozitivni efekti proširenja
Albanija, kao potencijalni kandidat, već profitira od bezviznog režima od 2010. i njeguje bliske veze sa zemljama šengenske zone.
Istraživanje Eurobarometra iz oktobra 2024. pokazalo je da 72% ispitanika smatra šengenski prostor jednim od najvećih dostignuća EU.
Rumunija i Bugarska su se nakon višegodišnjih odlaganja pridružile šengenskoj zoni djelimično u martu 2024. (zračne i pomorske granice), a punopravno u januaru 2025. Rumunski ministar finansija Tánczos Barna ističe porast stranih investicija i konkurentnost, dok bivši bugarski premijer Nikolaj Denkov ovo vidi kao “najveći diplomatski uspjeh” od ulaska u EU.
Promet između Rumunije i Bugarske značajno je porastao u prva tri mjeseca 2025., s 160.000 vozila u odnosu na 128.000 godinu ranije. Dimitar Dimitrov iz bugarskog Udruženja cestovnih prevoznika naglašava smanjenje troškova i vremena čekanja, ali upozorava na lošu infrastrukturu.
Hrvatska je pristupila šengenskoj zoni u januaru 2023., a ukidanje graničnih kontrola značajno je unaprijedilo turističku sezonu i protok putnika.
Izazovi i kontrolne mjere
Uprkos brojnim koristima, proteklu deceniju obilježili su izazovi – više zemalja ponovo je uvelo unutrašnje granične kontrole zbog migracija i terorizma. Tokom pandemije mnoge granice su bile privremeno zatvorene.
Francuska je uvela kontrole nakon terorističkih napada 2015., a Austrija ih je uvela zbog migrantske krize iste godine. Slovenija je u oktobru 2023. ponovo uvela kontrole prema Hrvatskoj i Mađarskoj, slično kao i Italija.
Uprkos strahovanjima, u Hrvatskoj nije došlo do značajnog zastoja jer kontrole nisu sistemske.
EU dozvoljava privremene kontrole u slučaju ozbiljne prijetnje javnoj sigurnosti, ali samo u izuzetnim okolnostima i uz valjano obrazloženje, koje se mora ažurirati svakih šest mjeseci.
Trenutno su kontrole ponovno uvedene u Sloveniji, Austriji, Nizozemskoj, Danskoj, Francuskoj, Norveškoj, Švedskoj, Njemačkoj, Bugarskoj i Italiji.
Nova njemačka vlada pojačala je nadzor granica, što je izazvalo kritike, uključujući i od gradonačelnika Strasbourga i Kehla te poljskog premijera Donalda Tuska, koji je najavio moguće uvođenje kontrola s Njemačkom.
Zemlje koje odolijevaju kontrolama
Belgija, unatoč pritiscima, rijetko pribjegava graničnim kontrolama – tek tokom pandemije. Brani slobodno kretanje i pokušava očuvati trgovinske tokove.
Portugal također izbjegava kontrole osim u posebnim prilikama, poput posjeta Pape ili tokom pandemije. Građani uglavnom podržavaju šengen, ali sve više su svjesni izazova poput sigurnosti i migracija.
Direktorica muzeja u Schengenu, Martina Kneip, kaže da se percepcija promijenila – nekad se slavile otvorene granice, dok su danas sve češće pod kritikama.
Muzej želi podsjetiti koliko je šengenska ideja vrijedna, poručuju načelnik Schengena Michel Gloden i lokalni lideri: „Ne smijemo dopustiti da se granice vrate – ni u stvarnosti, ni u ljudskim umovima.”
