Generalna skupština Evropske privredne komore prije mjesec i po dana, svjesna problema sa kojima se privrednici unutar zone susreću, a u cilju povećanja njihove konkurentnosti i uspostavljanja regulatornog balansa u okviru poslovnog okruženja, donijela je odluku o smanjenju normi za 25 posto. U posljednjem periodu evropska poslovna zajednica je bila izložena velikom broju značajnih novih političkih inicijativa i zakonskih prijedloga što je stvorilo problem kompanijama u ispunjavanju zahtjeva, naročito u oblasti zelene tranzicije i okolišne, društvene, i poslovne uprave. Dok Evropa štiti konkretnim mjerama privredu, bh. privrednici su prepušteni sebi.
Povećanje zakonskih propisa posebno u vremenu pandemije otežalo je poslovanje privrednicima na nivou EU-a i izazvalo nejasnoće. Zbog toga je uprava Evropske privredne komore donijela odluku o značajnom smanjenju normi. Iako su novi cilj Komisije da umanji izvještajne zahtjeve za 25% i njeno obavezivanje na provođenje redovnih provjera konkurentnosti dobrodošli, potrebno je temeljnije resetovanje i pristup zasnovan na sprečavanju nastanka tereta, a ne na otklanjanju istog.
Privrednik koji mora to da primjenjuje – postaje zbunjen, kaže Vjekoslav Vuković, dopredsjednik VTK-a BiH: „Danas je ovaj zakon, pa na zakon imate pravilnik, pa imate instrukciju, pa na instrukciju mišljenje… Postajete pretrpani. Dosta se ticalo zdravlja i transporta – to su dva segmenta koja su bila dobro pogođena, stalno neka pravila, pogotovo zbog pandemije“
Bh. prijevoznici kojima su granice stalna tranzitna ruta tvrde da gube strpljenje, ali i konkurentnost na stranom tržištu.
„Kamioni se dosta zadržavaju na granicama, a onda i kasne na istovare“, govori vozač Anto Sinanović.
Njegov kolega Dragan Crnadak dodaje kako bi bilo poželjno u oblasti transporta da se pojednostave procedure – svjedoci smo, kaže, svakodnevnih kolona na ulazno-izlaznim granicama.
Dok Evropa revidira pravila s ciljem podrške privrednicima, vlasti kod nas ne reaguju. Ekonomska pitanja su u sjeni političkih. Ohrabrenje im daju prihodi od PDV-a, ali i mogućnost dodatnog zaduživanja.
„Sistem po kojem naplata PDV-a nije vezana za prodaju robe i usluga je dovela naše političare da imaju 80 posto prihoda u budžetima na teret PDV-a, a tek 20 posto na teret direktnih poreza, odnosno efikasnosti poslovanja kompanija. Imajući to u vidu, njih apsolutno ne interesuje šta se dešava u privredi jer ne živi administracija od tih prihoda“, tvrdi ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Direktor Udruženja poslodavaca FBiH Mario Nenadić objašnjava: „Sve ono što EU uradi unutar Evrope štiti evropsku poslovnu zajednicu. Za nas koji dolazimo iz drugih zemalja, gdje smo nekonkurentni iz drugih razloga – cijena rada, fiskalna i parafiskalna opterećenja, slaba infrastruktura – moramo početi razmišljati da smo dio Evrope“.
Osim neefikasnih propisa, poslodavci u BiH imaju i drugi problem koji postaje dominantan. Nedostatak radne snage evidetan je i u evropskim zemljama, koje, za razliku od naše, imaju strategije za privlačenje potrebnog kadra.
„U Federaciji stalno ukazujemo na to da imamo 280 hiljada osoba na evidenciji nezaposlenih, ali od toga – tvrdimo da nema više od 35-40 hiljada na evidencijama aktivnih tražilaca posla. Veliki broj ugovora koji naši poslodavci imaju sa naručiocima robe u Evropi otkazuju se – nemamo radnu snagu, ne možemo odgovoriti rokovima“, ističe Nenadić.
Bh. privrednici se pribojavaju da će pozicije na ino-tržištu za koje su se teško izborili bez potrebne podrške domaćih vlasti prokockati. A nakon toga će vraćanje na staro biti teško dostići.
federalna.ba
