Grupa od 28 članova Europskog parlamenta uputila je pismo visokoj predstavnici EU za vanjsku politiku i sigurnost Kaji Kallas, pozivajući na hitno uvođenje sankcija protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. Inicijatori ovog apela su zastupnici Tineke Strik (Zeleni/EFA), Thijs Reuten (S&D) i Irena Joveva (Renew Europe), a pismo su podržali parlamentarci iz deset država članica EU i pet političkih grupacija (EPP, S&D, Renew, Zeleni/EFA i The Left).
U pismu, poslani 18. marta, ističe se da Dodik predstavlja ozbiljnu prijetnju suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, a time i sigurnosti Europske unije, zbog njegovih, kako navode, sve izraženijih secesionističkih poteza i bliskih veza s Kremljom. Parlamentarci smatraju da su diplomatski pokušaji da se Dodik odvrati od trenutne politike propali te da je uvođenje sankcija nužno kako bi se spriječila dalja destabilizacija.
Optužbe za podrivanje državnih institucija
Euro parlamentarci navode da je Dodik u posljednjim sedmicama poduzeo korake ka ilegalnom otcjepljenju Republike Srpske, posebno nakon što je 26. februara osuđen prvostepeno pred Sudom BiH. Njegove radnje se, kako tvrde, odvijaju u skladu s interesima Moskve, što dodatno ugrožava stabilnost u regionu.
“Nije tajna da je Milorad Dodik jedan od posljednjih saveznika Vladimira Putina u Europi, usklađujući svaki svoj potez s Kremljom. Samo u 2024. godini, Dodik i Putin su se lično sastali tri puta, a 7. marta Ruska Federacija je javno izrazila solidarnost s Dodikom u vezi s aktuelnim političkim dešavanjima”, stoji u pismu.
Pored toga, zastupnici naglašavaju da Dodikove politike sistematski koče proces europskih integracija BiH, blokirajući donošenje odluka na državnom nivou i podrivajući ključne institucije neophodne za napredak zemlje na europskom putu.
Poziv na sankcije i jačanje EUFOR-a
Parlamentarci su pozvali Kallas da sankcije protiv Dodika i njegovih saveznika budu uvedene u skladu s Odlukom Vijeća EU (CFSP) 2024/955 od 25. marta 2024. godine, kojom se predviđa kažnjavanje pojedinaca koji ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni status BiH.
“Ne postoji nikakva sumnja da su ispunjeni uslovi navedeni u članu 2. ove odluke, te je jasno da su diplomatski napori iscrpljeni. Vrijeme je da se koriste drugi alati kako bi se spriječila prijetnja miru i sigurnosti u BiH”, navode zastupnici.
Pismo takođe sugeriše da bi EU trebala djelovati čak i ako pojedine države članice budu protiv sankcija, predlažući stvaranje “koalicije voljnih država članica”, koje bi samostalno uvele sankcije Dodiku.
“Sankcije na nivou EU članica mogle bi ozbiljno oslabiti finansijske i političke kapacitete Dodika i njegovih saveznika, čime bi se doprinijelo stabilizaciji situacije u BiH. Ključno je da EU zauzme jedinstven stav zajedno s međunarodnim partnerima koji su već sankcionisali Dodika”, poručuju parlamentarci.
Osim toga, naglašavaju važnost jačanja uloge EUFOR-a u BiH, naglašavajući da njegova misija nije ograničena samo na očuvanje sigurnosti, već i na osiguranje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti BiH, kako je predviđeno Dejtonskim sporazumom i rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a.
Tineke Strik: Vrijeme je da EU prestane s popustljivom politikom
Zastupnica Tineke Strik, jedna od inicijatorica pisma, izjavila je da je krajnje vrijeme da EU prestane s “politikom popuštanja” prema Dodiku i uvede konkretne mjere.
“Ovim pismom želimo poslati jasnu poruku liderima EU: Dodik je opasan kriminalac i treba biti sankcionisan. EU mora shvatiti da je politika popuštanja propala. Pregovori s Dodikom mu samo daju nepotrebni legitimitet. Ako želimo da Bosna napreduje na putu demokratizacije i članstva u EU, sankcije su nužan prvi korak. Ovo nije samo u interesu BiH, već i mjera zaštite same EU, s obzirom na blisku povezanost Dodika i Putina”, poručila je Strik.
