Sastanak, kojem su prisustvovali predstavnici 11 država članica EU, uključujući Njemačku, Italiju i Francusku, bio je fokusiran na implikacije Zakona o kritičnim sirovinama (Critical Raw Materials Act), međutim, diskusija je ukazala na ozbiljne nedostatke BiH u području zaštite životne sredine.
Dok evropski prosjek zaštićenog teritorija iznosi 26%, u Bosni i Hercegovini taj procenat iznosi svega 3%. Ekološki aktivisti su ocijenili ovaj podatak “alarmantnim i potpuno neprihvatljivim”. Posebnu pažnju izazvali su planirani projekti eksploatacije nikla i kobalta na Ozrenu te litijuma na Majevici, o čemu su govorili predstavnici lokalnih ekoloških organizacija koje su predstavljali Snežana Jagodić Vujić iz “Eko puta” Bijeljina, Tihomir Dakić iz “Centra za životnu sredinu” Banjaluka i Zoran Poljašević ispred ekoloških udruženja sa Ozrena “Ozrenski studenac” Sočkovac i “Gostilj Ozren” Boljanić.
Aktivisti su izrazili razočaranje pasivnim stavom EU prema zaštiti životne sredine u BiH. “Razumijemo globalne prioritete osiguravanja sirovina, ali smatramo da EU mora pokazati jednak interes za implementaciju standarda zaštite prirode u BiH”, naglasili su učesnici. Kao primjer, ukazali su na projekat rudnika u Varešu, gdje su koncesijske naknade ispod svih evropskih standarda, iznoseći tek 0,68% od prihoda.
Ekološke organizacije su posebno ukazale na kršenje Aarhuške konvencije u BiH. Promjene zakona, poput onih u Republici Srpskoj, isključuju lokalne zajednice iz odlučivanja, što otvara vrata koruptivnim praksama i ugrožava povjerenje građana. Aktivisti su pozvali EU da hitno reaguje i osigura usklađivanje domaćeg zakonodavstva s evropskim standardima.
Osim kritika upućenih domaćim vlastima, aktivisti su istakli problem djelovanja stranih kompanija koje koriste podjele u društvu za ostvarenje svojih interesa. “Takve prakse dodatno narušavaju bezbjednosnu situaciju i podrivaju naš rad na međuentitetskoj saradnji,” poručili su predstavnici OCD-a.
Ekološke organizacije zahtijevaju odlučno partnerstvo s EU u zaštiti prirode i jačanju standarda životne sredine. “Građani BiH se osjećaju napušteno u borbi za očuvanje svojih resursa, dok se čini da su domaće vlasti, strani investitori i međunarodni akteri svi na jednoj strani”, zaključeno je na sastanku.
Pitanje zaštite prirode u BiH postaje ključno ne samo za životnu sredinu, već i za povjerenje u evropske institucije. Vrijeme je da se riječi pretvore u konkretne akcije koje će zaštititi prirodu i osigurati dostojanstven život budućim generacijama.
(Gerila.info)
