Povodom Međunarodnog dana rijeka, predstavnici Mreže Aarhus centara u Bosni i Hercegovini i CEE Bankwatch Networka podsjetili su danas u sarajevu na kontinuiranu borbu protiv izgradnje hidroenergetskog projekta “Gornji horizonti”.
Ekološki aktivisti ističu da ovaj projekt, koji podrazumijeva niz hidroelektrana i infrastrukturnih zahvata na rijekama Neretvi, Trebišnjici, Buni i Bregavi, predstavlja ozbiljnu prijetnju okolišu i biološkoj raznolikosti ovog područja.
Kako su kazali, trenutno je u toku odlučivanje o prihvatljivost studije utjecaj na okoliša za HE Bileća, jedna od tri hidroelektrane u tom sistemu.
Ekološki aktivisti, pravnici i predstavnici civilnog društva upozorili su da bi realizacija ovog projekta imala nesagledive posljedice na ekosistem, vodne resurse i lokalne zajednice koje zavise od rijeka.
Posebno je naglašena šteta koju bi HE Dabar nanijela rijeci Neretvi i Hutovom blatu, jednom od najvažnijih močvarnih područja u Evropi, zaštićenom Ramsarskom konvencijom.
Delta Neretve se posljednjih godina već suočila sa zaslanjivanjem i ljudi u ovom ključnom poljoprivrednom području strahuju za svoju budućnost.
“Danas, na Međunarodni dan rijeka, podsjećamo da voda nije samo resurs za profit, već osnovni element života. Ako je tako posmatramo, onda se on ne smije izrabljivati već zaštiti, a štiteći vodne resurse, štitimo sebe i svoju budućnost. Projekat “Gornji horizonti”, više od pet naših najljepših i najvrijednijih rijeka, će nepovratno uništiti. Uništenjem ovih rijeka uništit će se i naša tradicija, naša budućnost i naš turizam”, rekla je Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra u BiH.
Aarhus centar u BiH i Centar za životnu sredinu (CZZS) aktivno vode pravnu borbu protiv ovog projekta. Nedavne sudske odluke poništile su nekoliko građevinskih dozvola za hidroelektranu Dabar, što predstavlja značajan korak u zaštiti okoliša i poštivanju zakonskih procedura.
Podnijeta je žalba Sekretarijatu Bernske konvencije, a u pripremi su i prijave drugim međunarodnim tijelima, uključujući Ramsarsku i Aarhusku konvenciju.
Upućen je poziv javnosti, medijima i institucijama da prepoznaju dugoročne posljedice projekta “Gornji horizonti” i podrže alternativna rješenja koja neće ugroziti prirodnu ravnotežu i kvalitet života budućih generacija, saopćeno je iz Mreže Aarhus centara u BiH.
