Nakon skoro tri decenije, na dnevni red bh. političke scene stiglo je i pitanje državne imovine. Očekivano, podijelilo je političare. U Federaciji stav je jasan, državna imovina pripada državi i može se koristiti na nižim nivoima. U Republici Srpskoj državnu imovinu knjiže na entitet, a predsjednik entiteta Milorad Dodik prijeti odvajanjem, ako država bude titular.
BiH više od 15 godine ne može da riješi pitanje državne imovine. Pokušao je to i Ured visokog predstavnika 2005. godine, ali bezuspješno. Pitanje državne imovine pokazalo se kao Gordijev čvor Dejtonskog mirovnog sporazuma, kaže profesor ustavnog prava Kasim Trnka.
“Ustavni sud BiH u onih pet odluka koje se odnose na pitanje državne imovine dao je jednu precizniju definiciju šta spada u pojam državne imovine i tu prije svega moramo razlikovatio ona dobra, one objekte koji služe svim građanima BiH”, ističe Trnka.
Pored opšeg dobra, u državnu imovinu spada i sve ono što služi državnim organima u obavljanu njihove javne funkcije, i ono što je po međunarodnom Sporazumu o pitanjima sukcesije bivše SFRJ prešlo na državu BiH, kaže struka.
“Zajedno sa državnom imovinom treba izmjenitii set koncesionih Zakona, jer postojeći set nije podrazumijevao državu kao titulara vlasništva i da država može imati izvorne prihode”, navodi stručnjak za državnu imovinu Muharem Cero.
Politika i ovo pitanje tumači različito. Stav političara u etitetu Federacija je jasan, država je vlasnik državne imovine. U drugom entitetu, Republici Srpskoj, državnu imovinu knjiže na entitet i prijete otcjepljenjem ako država bude titular. Posljednji pokušaj Republike Srpske da donošenjem Zakona o nepokretnoj imovini prisvoji državnu imovinu, suspendovao je visoki predstavnik u BiH.
“Snage koje vole BiH neće prihvatiti drugo rješenje koje može odstupiti od rješenja kakva imamo u regionu Evropskoj uniji”, kaže predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić (NIP).
“Mi se apsolutno ne protivimo da oni u Federaciji imovinu knjiže na Federaciju jer je to Ustavom zagarantovano pravo, kao što je Ustavom zagarantovano pravo Republike Srpske da se imovina knjiži, kao što je i uknjižena na Republiku Srpsku i tu nema kompropisa”, navodi poslanik SNSD-a u PD PSBiH Milorad Kojić.
“Samo voljom državne vlasti, politikom devolucije i decentralizacije oni mogu biti korisnici tih resursa. Sasvim je jasno da je ovdje povrijeđeno pravo države BiH da bude suvereni titular svoje imovine”, smatra Elvis Fejzić, profesor UNSA-e.
Svoj sav o ovom pitanju dala je i Ambasada SAD u BiH. Državna imovina Bosne i Hercegovine pripada državi, a za njeno regulisanje potreban je zakon na državnom nivou. Naglašavaju da to nije stvar mišljenja, već ustavna i pravna činjenica. OHR je u aprilu formirao radnu grupu eksperata, kao dio procesa tehničkih konsultacija o državnoj imovini.
“Okupljena je grupa najboljih eksperata stranih i domaćih koji sada rade zajednički sve do ljeta. Izradit će izvještaj i uputiti ga u PSBiH i tamo će se razmatrati i rješavati ovo pitanje”, ističe šef Delegacije EU u BiH Johan Zatler.
Presude Ustavnog suda BiH koje se tiču državne imovine biće polazna osnova za rješavanje ovog važnog pitanja koje će se uskoro naći na stolu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
