Search
Close this search box.

Domaći ekonomski stručnjaci savjetuju: Gdje građani BiH mogu investirati svoj kapital

Podijeli članak:

U vremenu ekonomskih neizvijesnosti i rapidnih promjena na tržištu, pitanje u šta uložiti novac postaje sve važnije. U 2024. godini, investitori se suočavaju sa mnoštvom opcija, ali i izazova. Investicijsko zlato, nekretnine, dionice, kriptovalute, štednja, obično se spominju kao pet popularnih vrsta ulaganja danas. Ovom spisku sigurno treba dodati i investicijske opcije u sektoru tehnologije i održive energije. Kada je o Bosni i Hercegovini riječ, iz onoga što pokazuju zvanične statistike, evidentno je da građani velike količine novca i dalje čuvaju u bankama, prije nego što ih ulažu u dionice naprimjer. Štednja stanovništva u bankama BiH u 2023. godini premašila je 13 milijardi KM (11.301.058.000 KM u FBiH i 2.594.500.000 KM u RS-U). Pitanje koje se nameće je, koliko je ova statistika posljedica  investicijskih mogućnosti u našoj zemlji i slabe informiranosti građana o mogućim opcijama ulaganja kao prilikama za povrat uloženog novca?

Kako bismo odgovorili na ovo pitanje i olakšali donošenje budućih odluka vezanih za ulaganje, konsultirali smo ekonomske stručnjake iz Bosne i Hercegovine koji su pojasnili na kojem stepenu je investicijska kultura u našoj zemlji danas, šta je sigurno ulaganje i koje su to najperspektivnije mogućnosti za investiranje u BiH koje se nude građanima.

Prof. dr. Sanel Halilbegović, ekonomski analitičar i profesor na Odsjeku za međunarodne finansije i bankarstvo na Internacionalnom univerzitetu Burch, investicijskoj kulturi u Bosni i Hercegovini ne daje visoku ocjenu. Ova ocjena, kaže, ide ruku pod ruku sa nalazima dvije metodologije; Svjetske banke i OECD-a o visini finansijske pismenosti u BiH koja je nažalost jako niska.

„Donekle razumijem građane BiH zašto imaju jako nisku investicijsku kulturu, prvo sistem ništa ne radi da ih obrazuje u tom pogledu, naprimjer, na mom univerzitetu konačno je pokrenuta inicijativa i od naredne akademske godine će se kao obavezan naći i predmet finansijska pismenost, taj predmet bi prema mom mišljenju, bilo puno važnije uvesti u osnovnoj školi, da bude prilagođen tom uzrastu, kao i srednjoj školi, a ne tek na fakultetu. Do fakulteta dosta prilika za učenje bude popušteno. Investicijska kultura u BiH također nije dovoljno razvijena, jer sama vlast ne radi ništa na tome, zato jer ne mora da radi, apsoloutno nemaju nikakve odgovornosti niti narod od njih to traži. A trebalo bi. Bez obzira što smo mi zemlja od nekih maksimum tri miliona stanovnika, trebalo bi da imamo bar jednu razvijenu berzu.

Ko je tu krivac? Krivac je naravno vlast, krivac je cijeli sistem, krivac su Komisija za vrijednosne papire, u najvećoj mjeri, jer je visoko korumpirana, da kažem podrivena. Da bi vi imali ljude koji žele ulagati u svoju državu i u finansijske instrumente u svojoj državi, ti ljudi moraju prije svega da imaju povjerenje i to povjerenje kreće od vlasti pa nadalje, do svih protagonista u cijelom tom sistemu, uključujući i brokerske kuće“, kaže Halilbegović.

Kada je o ulaganju riječ, građani BiH, pojašnjava on, imaju razne investicijske mogućnosti, ne u toliko širokoj lepezi kao građani negdje u inozemstvu, ali, ipak, dovoljno široku za barem osnovno ulaganje.

„Imamo trezorske zapise koji su kratkoročni instrumenti. Također mogu kupovati dionice, međutim, naše dionice, govorim konkretno o Sarajevo Stock Exchangeu, bez obzira na kompaniju, jako mali volumen trgovanja imaju, a čim vi imate jako mali volumen, tj. zbroj prosječno trgovanih dionica u toku jednog trgovinskog dana takve su dionice podložne određenim manipulacijama, i to se kod nas nije vidjelo jednom, već mnogo puta“, govori on i naglašava važnost postojanja regulatornih okvira u ovoj oblasti.

„Oni moraju biti, ne na nivou Evrope, već i iznad nivoa Evrope, ako želite da aktivirate novac jedne nacije koja ima prirodnu gravitaciju za čuvanje novca u čarapama, slamaricama, jastučnicama itd. Glavno pitanje je da li to vlast zaista želi“, govori on i naglašava kako najsigurnije vrste ulaganja danas nema.

„Bit je u diverzifikaciji, tj. u raznolikosti investicija. U vrijeme kasnih devedesetih, kada sam ja počeo da investiram bilo je puno teže izbalansirati svoj portfolio. Danas je to dosta lakše, pogotovo na stranim tržištma, gdje vam se nude već visoko diversificirani proizvodi u koje vrlo jednostavno možete uložiti. Ja danas ulažem većinom u takve proizvode.

Odluka o tome u šta uložiti novac ovisi i od doba ulagača. Nije isti ulagač koji investira sa 20 i nekoliko godina, 30, 40, 50, 60 ili 70 godina. Sve su to generacije koje mogu i trebaju investirati, ali njihov pristup i mentalit investranja su potpuno različiti. Mladi ulagači mogu da se odvaže i da investiraju možda popriličan dio svog portfolia u neke visoko riskantne pa čak i špekulativne finansijske instrumente, kao što su kriptovalute, neki startupi i sl. Tu morate, kao i u svemu u životu, imati i sreće, ali u tim situacijama idete na broj, diverzificirate svoja ulaganja, i ne ulažete ogromne količine novca tako da vas eventualno propadanje neke visoko riskantne firme neće dovesti do bankrota, kaže Halilbegović i dodaje kako potencijal vidi u internom ulaganju čemu se domaća vlast treba okrenuti.

„To je Hrvatska prepoznala i prije godinu plasirala prvu emisiju obveznica prema fizičkim licima, već je u drugoj ili trećoj emisiji takvih finansijskih instrumenata. Dakle, mnogo iz ove oblasti ovisi od vlasti, moraju se ljudi obrazovati za ovo područje, baš kao i u današnjem marketingu, nekad morate da obrazujete svoju mušteriju da im neki proizvod treba, ali to morate da radite na vrlo transparentan, pametan i primamljiv način. Ti načini postoje, dovoljno je samo prepisati kako su to neke druge države uradile, ali naravno treba raditi, to je ključna stvar

Kada je riječ o ulaganju naših građana u dionice u inozemstvu, oni imaju tu mogućnost, velika većina to radi preko stranih brokerskih kuća, i jedan mali broj ulagača ide preko svojih komercijalnih banaka, međutim, kod komercijalnih banaka je problem izuzetna sporost, od momenta kada uradite analizu, identificrate da treba da kupite naprimjer, dionice Applea koji je sada vrlo popularan radi toga što je nedavno prešao istorijsku granicu od 200 dolara po dionici, do momenta kada vi zaista imate te dionice, kada se ide preko banke, mogu proći dani, a to je kao da vam u životu prolaze godine.

Komparacije radi, prosječan brokerski račun na zapadu, kada stisnete opciju kupi ili prodaj, garantira egzekuciju unutar 60 sekundi. Zarobili smo se u procedure, a trebali bismo zapravo biti brzi, okretni, agilni, da se brzo prilagođavamo tržištu”, zaključuje Halilbegović

Azra Hadžiahmetović, doktorica ekonomskih nauka za Forbes BiH kaže da je danas za ulaganje posebno atraktivna industrija osiguranja, bankarski sektor i općenito finansijski sektor.

„U BiH u realnom sektoru energetika i dalje zauzima visoko mjesto u kontekstu zelene energije. Poljoprivreda sve više dobiva na značaju generalno u svijetu i u Evropi, nadam se da će uskoro biti prepoznata kao jedna posebna oblast, vrlo atraktivna za investicije i u BiH“ kaže Hadžiahmetović i odgovara na pitanje u šta bi ona lično uložila novac u ovom trenutku:

„Najvjerovatnije bih se opredijelila za poljoprivredni sektor, proizvodnju hrane, mislim da je to područje posebno važno i da će biti vrlo profitabilno. Kada je riječ o investicijskim mogućnostima za građane u BiH, nisam sigiurna da baš imamo neku veliku ponudu za investiranje.

Moram posebno naglasiti, da je vrlo važno da građani koji žele da negdje investiraju, da prepoznaju nešto kao profitabilno, naravno, kada spominjete banke i bankarski sektor, kamate nisu atraktivne, dakle, ostaje druga opcija; opcija investiranja, ostvarivanja određenog profita. Mislim da svako od potencijalnih investitora može i treba prepoznati koja bi to eventualno oblast bila isplativa za investiciju“, govori Hadžiahmetović.

Na emisiju narodnih obveznica na nivou BiH koje će moći kupovati građani, gleda sa optimizmom, ali kao opciju je ne vidi kaže, u nekom relativno kratkom roku.

Damir Bećirović, ekonomski analitičar i profesor na Internacionalnoj poslovno-informacionoj akademiji u Tuzli za Forbes BiH pojašnjava da, kada se govori o sigurnosti investiranja, mora se najprije poći od očekivanih prinosa.

„U ekonomiji jedna od najčvršćih zakonitosti glasi: ‘Veći prinos na investiranje nosi i veći rizik’. Dakle, pitanje percepcije sigurnosti investiranja je vezano za lični odnos spram sigurnosti i očekivani prinos.

Za pojedinca koji je averzičan spram rizika najsigurnije je oročiti depozite ili investirati u vrijednosne papire koje emituje država. Takve investicije nude sigurnost, ali i niske prinose, a u tu kategoriju “očuvanja likvidnosti” može se svrstati i investiranje u nekretnine, što je u postkorona vremenu čini se postao dominanti oblik individualnog investiranja u BiH. To pokazuje da je investicijski mentalitet kod nas dominantno usmjeren na očuvanje vrijednosti i averziju prema riziku.

Zašto je to tako? Tri su razloga. Prvi je nepoduzetnička klima u našoj zemlji, gdje je pravna i politička nesigurnost barijera da se biznis anđeli značajnije uključuju u finansiranje poslovnih ideja. Drugi razlog je nizak nivo ekonomskih sloboda, sa snažnom ulogom države kao regulatora i aktivnog učesnika u ekonomskom životu, uz slabu zaštitu vlasničkih prava i neefikasan pravni sistem. Na trećem mjestu je potpuno nerazvijeno i nelikvidno tržište kapitala koje ne pruža priliku za značajnije investiranje privatnog kapitala”, kaže Bećirović i dodaje: “Da bi pokrenuli finansijski potencijal koji građani imaju na računima komercijanih banaka moramo djelovati na više nivoa.

Politika treba krenuti u pravcu kreiranja tržišne ekonomije i napuštanje koncepta ortačkog kapitalizma, nužna je izgradnja inkluzivnih institucija koje rade svoj posao i stvaraju društvo jednakih šansi. Uloga medija u kreiranju investicijske klime nije zanemariva, a kroz sistem obrazovanja se moraju mladi ljudi educirati o načinima i mogućnostima investiranja“, kaže Bećirović.

 

 

(Forbes BiH)

Podijeli članak:

Drugi su čitali

Pročitajte još članaka

Domaći sok od kupina nije samo ukusan već izuzetno zdrav. S jednom čašom dnevno...

Kad smo se početkom ljeta prošle godine sreli s jednom osobom kojoj vjerujemo kada...

Ovogodišnji Sarajevo film festival (SFF) biće otvoren 16. avgusta svečanom ceremonijom u Narodnom pozorištu...

Bosanac Elvir Klempić imenovan je za višeg savjetnika američkog predsjednika Joe Bidena za vezu...

Opća bolnica “Prim. dr. Abdulah Nakaš” Sarajevo, u sklopu Ambulante za terapiju bola, počela...

Tridesetdevetogodišnji muškarac iz Tuzle čiji su inicijali S.T. preminuo je u Službi hitne medicinske...