Dok inflacija širom svijeta popušta, dotle je u fokusu strah od usporavanja ekonomske situacije.
Praktično, smanjenjem kamatnih stopa monetarne vlasti u svijetu nastoje postepeno poduprijeti tržište rada i usporenu ekonomiju.
Dvije godine
Tako je prošle sedmice Evropska centralna banka snizila kamatne stope, i to drugi put, a nakon čega su i Američke federalne rezerve (FED) snizile svoju glavnu kamatnu stopu za 0,5 posto, što je dramatična promjena poslije više od dvije godine.
Iako je, prema statistici, inflacija u BiH u padu, činjenica je da evropsko, ali i globalno usporavanje privrede itekako utječe na situaciju u našoj zemlji, a ekonomski stručnjaci i analitičari nisu optimistični.
– Kad se pritisne monetarna kočnica radi hlađenja pregrijane ekonomije, postoji strah da se pritisne previše, tj. da će se usporiti djelovanje ekonomije. Utoliko više ukoliko su se desile ili dešavaju promjene u međuvremenu, jer ekonomija je živa laboratorija i nije lako unaprijed predvidjeti šta se može sve desiti od momenta pritiskanja kočnice pa do uticaja toga na ekonomiju. Obično taj vremenski pomak traje od devet do 18 mjeseci u razvijenoj tržišnoj ekonomiji. U međuvremenu, u globalno isprepletenim ekonomijama može doći do raznih šokova – kaže nam prof. dr. Vjekoslav Domljan.
Narod se plaši
Naglašava da, što se tiče BiH, zbog valutnog odbora nema monetarne politike i politike deviznog tečaja, tj. nema mogućnosti “pritiskanja kočnice“.
Domljan: Razni šokovi. Fena
– A pošto je fiskalna politika “zakovana“ zakonima i nema politike produktivnosti, jer nije uvedena, sve se svodi na “čekaj i vidi šta će biti“.
Šta će biti, bit će – dok ima u budžetu, dobro je. Državnika nema, a političari se ne plaše. Jedino ostaje da se narod plaši, ako u međuvremenu nije negdje otišao – podvlači Domljan.
Usporila inflacija
Analitičar Igor Gavran podsjeća da je fokus u BiH posljednjih mjeseci na izborima i izbornoj kampanji tako da se, kako kaže, pažnja uglavnom ne posvećuje ničemu drugom.
– Kada je riječ o inflaciji, iako je u BiH usporila i statistički se čini da je na nekom normalnom nivou, cijene su toliko porasle u prethodnom periodu, a u nekim kategorijama i dalje rastu, da je kod nas veći problem sanacija rezultata inflacije, odnosno pad životnog standarda, a ekonomski razvoj se čini dosta daleko – objašnjava Gavran.
Igor Gavran. Facebook
(Avaz.ba)
