Godinama su Bosanci i Hercegovci u zemljama zapadne Europe bili poznati kao jeftina radna snaga. Danas odlaze svi – i mladi i stari, i visokoobrazovani i zanatlije. Domaće tržište rada sve je siromašnije, a BiH postaje sve poželjnija destinacija stranim radnicima. Kada i kako stvoriti okruženje u kojem će domaću privredu graditi domaći radnici
Sljedeće će godine u Bosni i Hercegovini biti 7.427 stranih radnika. Prema podacima Ministarstva civilnih poslova, više od 5.000 zahtjeva odnosi se na nove radne dozvole. Najviše ih dolazi iz Turske, Nepala i Bangladeša, prenosi Federalna.
„Najviše je onih koji su zainteresirani za rad u građevinarstvu. Bilježi se određeni porast broja zahtjeva, ali to je još uvijek relativno mali broj stranih radnika i oni ni u kojem slučaju ne ugrožavaju naše domaće radnike“, kazala je Zorica Rulj, glasnogovornica Ministarstva civilnih poslova BiH.
Ne ugrožavaju, ali zabrinjavaju. S rastom broja stranih radnika dolaze i pitanja – što je s domaćim tržištem rada? Kako smo došli u situaciju da uvozimo radnike? Danas su to tesari i pekari, a što će biti kad na red dođu liječnici?
„Pozivamo sve poslodavce da ostvare dobru suradnju sa zavodima za zapošljavanje svih kantona i Federacije, da se traže rješenja kako bi bilo što manje nezaposlenih osoba u Bosni i Hercegovini, a ne da se dovode stranci koji imaju veća primanja i koji će vjerojatno raditi i dvostruko više kako bi zaradili veće plaće“, poručio je Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.
