Problem pasa lutalica već decenijama izaziva rasprave u Bosni i Hercegovini, ali i u brojnim drugim zemljama svijeta. Dok se kod nas i dalje traže dugoročna rješenja, mnoge države su već pokazale da se uz dobar plan, zakonsku regulativu i odgovornost građana broj napuštenih životinja može svesti na minimum, bez okrutnih metoda.
Najrasprostranjeniji i najučinkovitiji pristup u svijetu poznat je pod skraćenicom CNR – Catch, Neuter, Return (uhvatiti, sterilisati, vratiti). U ovom modelu psi se hvataju, prolaze kroz proces sterilizacije i vakcinacije, a zatim se vraćaju na mjesto gdje su pronađeni – osim ako to mjesto nije bezbjedno.
Ovakav sistem provode Indija, Turska, Rumunija i Srbija, a rezultati su vidljivi: broj ugriza, sukoba među psima i širenje bjesnila drastično su smanjeni. CNR je, prema mišljenju stručnjaka, human i dugoročno najefikasniji način kontrole populacije.
Udomljavanje i empatija – tajna evropskog uspjeha
Drugi stub uspješnih strategija je masovno udomljavanje. U Njemačkoj djeluje više od 600 azila (tzv. Tierheim), koji svake godine udomljavaju desetine hiljada pasa. Holandija je otišla korak dalje: postala je prva zemlja na svijetu bez pasa lutalica
Ključ njihove politike je jednostavan: kombinacija besplatnih sterilizacija, snažnih kampanja udomljavanja i zakonske odgovornosti vlasnika. Napuštanje životinje u Holandiji se tretira kao krivično djelo.
Nijedna strategija nije potpuna bez edukacije građana, naročito mladih. Zemlje poput Švedske i Norveške uvele su obaveznu registraciju pasa i edukativne programe u školama o brizi i odgovornom vlasništvu. Rezultat? Gotovo da više nema napuštenih pasa, a skloništa služe isključivo za privremenu njegu izgubljenih ljubimaca.
Najuspješnije zemlje primjenjuju kombinovani model koji se oslanja na:
- Sterilizaciju i vakcinaciju,
- Udomljavanje i saradnju s nevladinim sektorom,
- Edukaciju i stroge zakone,
- Monitoring i stalno praćenje rezultata.
Ovakav pristup stvara sistem koji ne zavisi od pojedinaca, već od cijelog društva.
Bosna i Hercegovina ima veliki potencijal da primijeni ove prakse. Fondacija Dogs Trust BiH, brojni lokalni azili i volonteri već godinama rade upravo na sterilizacijama, edukaciji i zbrinjavanju pasa. Međutim, bez jedinstvene državne strategije i dosljedne provedbe zakona – napredak će biti spor.
Stručnjaci napominju da je rješenje u kombinaciji: sterilizacija, edukacija, zakonska odgovornost i kultura udomljavanja. Ovo nije samo pitanje humanosti, nego i javne sigurnosti i zdravlja zajednice.
