Autor teksta doc. dr. Faruk Hadžić
“Nedostaje vam još jedan papir,” rečenica je koju skoro svakodnevno možemo čuti u gotovo svakoj sferi društva, od predaje zahtjeva za dobivanje ličnih dokumenata, pa do nekih složenijih poput otvaranja preduzeća i dobivanja raznih dozvola. Papirologija je, ustvari, pokriće za sve one procese koje nemamo, a koji mogu olakšati naš svakodnevni život, što dovodi u konačnici do raznih izgovora da je nešto “teško i komplikovano”.
Generalno gledano, u Bosni i Hercegovini postoji ogroman strah i otpor prema onome što je Peter Drucker nazvao “kreativna destrukcija”. Nova rješenja i ideje zamjenjuju postojeće procese, dovodeći do “destrukcije” ili nestanka starih procesa, a moguće i radnih mjesta, ali u isto vrijeme stvarajući nova i inovativnija rješenja, olakšavajući rad i povećavajući produktivnost.
Proces digitalizacije gotovo svake sfere u jednom društvu je nešto što može značajno olakšati svakodnevni život. Prije nekoliko mjeseci mi je trebala jedna potvrda, za koju sam saznao da jedino mogu dobiti ličnim podnošenjem u gradu u kojem sam rođen i to Tuzli.
Pročitajte još
Bez obzira što je obrazac dostupan i u online formi i što sam ga popunio i skenirao, te poslao sve dokumente, dobio sam negativan odgovor – moram se lično pojaviti, jer se elektronski zahtjev ne priznaje i kao takvog ga ne mogu uzeti u razmatranje. Zamislite da ste sada na drugom kraju svijeta, koliko bi vas takav jedan zahtjev koštao, što je u vremenu digitalizacije nezamislivo.
Ipak, jedan događaj posljednjih dana u Travniku, gradu u centralnoj Bosni i Hercegovini, pokazuje da je promjenom načina razmišljanja moguće ličnim primjerom pokazati kako se nešto novo i progresivno može uraditi i biti primjer drugim sredinama.
Naime, u sklopu već sada tradicionalnog sajma “IT Reboot”, promovisan je novi koncept “Digital Tax-Free City”, kojim se u prvoj fazi mogu podnijeti zahtjevi za registraciju obrta online putem, gdje su ukinute takse za osnivanje u nadležnosti općine.
Ideja je da ovo bude samo prva faza gdje će do potpune digitalizacije svih segmenata procesa registracije, uključujući i pravna lica biti potrebno par godina, zbog različitog nivoa nadležnosti u Bosni i Hercegovini, gdje je potrebno svima pokazati, kako je moguće unaprijediti procese i olakšati rad i službenika sa novim naprednim rješenjima.
Na ovaj način, Travnik ima sve predispozicije da se u narednim godinama, transformiše u naprednu digitalnu oazu, koja neće uključivati samo segment registracije pravnih lica i obrta, već sredinu sa naprednim pružanjem usluga i svojevrsni lider u procesu digitalne revolucije, koja će se nezaustavljivo kretati i širiti se prema drugim sredinama u Bosni i Hercegovini.
Razlozi za to što je Travnik pokrenuo prvi ovaj proces u Bosni i Hercegovini nisu u tome što imaju drugačiju kulturu, ili bolju dostupnost resursa, geografski položaj i više finansijskih sredstava.
Ključni razlog je postojanje volje i progresivni institucionalni sistem općinskog načelnika Kenana Dautovića, koji je pokazao kako se “sistem” može uz malo resursa staviti u funkciju građana.
Ovaj primjer će vrlo vjerovatno slijediti i ostale sredine u Bosni i Hercegovini, jer su vidjeli da neke stvari ipak nisu tako komplikovane kako se čini. Promjene upravo počinju od malih stvari, a da toga nekada nismo ni svjesni. Travnik je jedan od tih primjera.
Doc. dr. Faruk Hadžić je dekan i docent na Fakultetu za ekonomiju Univerziteta SSST u Sarajevu, makroekonomski analitičar i konsultant. Za uspjeh tokom studija dobio je jednu zlatnu i dvije srebrne plakete sa Univerziteta u Tuzli. Autor je više naučnih radova, studija, analiza i publikacija za domaće i međunarodne institucije. Zanimaju ga istraživačke teme poput makroekonomije, ekonomske politike, međunarodne ekonomije i analize podataka.
(Forbes BiH)