Danas, 7. maja, Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini obilježava Dan džamija, prisjećajući se tragičnog uništenja Ferhadije u Banjoj Luci 1993. godine, simbola islamske kulture i duhovnosti Bosne i Hercegovine. Ovaj dan, ustanovljen 1996. godine, podsjeća na uništenje brojnih džamija tijekom rata 1992.–1995., ali i promovira očuvanje islamskog naslijeđa.
U Jajcu, gradu poznatom po vodopadima, povijesnim znamenitostima i multikulturalnosti, Dan džamija prilika je za osvrt na bogato naslijeđe džamija, koje su više od bogomolja – one su svjedoci povijesti, identiteta i zajedništva.
Na području Medžlisa Islamske zajednice Jajce, koji obuhvata općine Jezero i Šipovo, nalazi se 34 džamije i 12 mesdžida. U centru Jajca ističu se Esma sultanija, Ibrahim-begova i Šamića džamija, dok su značajne i Ženska džamija, Sinan-begova (Okića) i Fethija-Sulejman-hanova džamija, svaka sa svojom jedinstvenom poviješću. Posebno se izdvaja Hadadan džamija, danas Islamsko-edukativni kulturni centar „Hadadan“. U novije vrijeme izgrađene su džamije na Katini i Volijaku, dodatno obogaćujući duhovni i kulturni pejzaž grada.
Hadadan džamija: Od kovačnice do kulturnog centra
Hadadan džamija, smještena izvan gradskih zidina blizu Banjalučke kapije, simbol je otpornosti i obnove. Ime „Hadadan“ potiče od arapske riječi hadad (kovač) i perzijskog nastavka za množinu -an, što ukazuje na džamiju kovača, nazvanu po brojnim kovačnicama u okolnoj Hadadan mahali. Sagrađena 1630. godine s drvenom munarom, džamija je 1936. srušena i obnovljena od sedre s jednovodnim krovom. Betonska munara, izgrađena do krova, srušena je poslije Drugog svjetskog rata. Tijekom socijalističkog perioda džamija je nacionalizirana i korištena kao magacin, ali je 1999. godine vraćena Islamskoj zajednici.
Danas Hadadan džamija služi kao Islamsko-edukativni kulturni centar, gdje se organiziraju vjerske, obrazovne i kulturne aktivnosti, uključujući predavanja, radionice i izložbe posvećene očuvanju islamskog naslijeđa. Ova transformacija čini je važnim središtem zajednice i turističkom atrakcijom.
Esma sultanija: Simbol osmanske dobrotvornosti
Smještena u srcu Jajca, Esma sultanija jedna je od najpoznatijih džamija u Bosni i Hercegovini, poznata po impozantnoj arhitekturi i legendi o osmanskoj princezi koja ju je podigla. Obnovljena nakon uništenja u ratu, danas je aktivna bogomolja i turistička atrakcija. Sagrađena između 1753. i 1773. godine za vrijeme Osmanskog carstva, nosi ime Esme sultanije, kćeri sultana, udate za Mehmed-pašu Muhsinovića. Prema legendi, Esma je oboljela, a astrolozi su joj prorekli ozdravljenje ako sagradi tri društveno korisne građevine na mjestu gdje se jedna rijeka ulijeva u drugu. Pronašavši takvo mjesto kod vodopada u Jajcu, podigla je džamiju i dva mosta na rijeci Vrbas. Povjesničari, međutim, smatraju da je džamija bila dio osmanskog urbanističkog plana za Jajce, a njeno ime povezano je s dobrotvornim djelima osmanskih žena visokog roda.
Esma sultanija srušena je tijekom agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992.–1995. godine, ali je 2010. godine obnovljena u izvornom obliku, prema originalnom dizajnu. Danas je u njoj aktivan vjerski život, iako svečano otvaranje tek predstoji zbog planirane izgradnje stare bosanske kuće i uređenja harema. U sklopu džamije nalaze se zgrada Medžlisa Islamske zajednice Jajce i šadrvan u izgradnji. Privlači brojne posjetitelje, uključujući turiste iz arapskih zemalja i Turske, te učenike i studente na ekskurzijama.
Ženska džamija: Skromna ljepota Osmanskog doba
U neposrednoj blizini Jajačke tvrđave nalazi se Ženska džamija, poznata i kao Dizdareva džamija, nacionalni spomenik od 2003. godine. Ova mala bogomolja bez munare, sagrađena 1812./13. godine od strane Sulejman-bega Kulenovića, zapovjednika grada, pripada tipu centralnih jednoprostornih džamija s kupolom skrivenom šatorastim krovom. Naziv „Ženska džamija“ potječe od činjenice da su je, zbog mahalske prirode i blizine stambenih četvrti, češće posjećivale žene iz susjedstva, koje su u njoj obavljale molitve i okupljale se na vjerskim i društvenim događajima. Prema drugoj verziji legende, Sulejman-beg ju je podigao u spomen na svojih sedam kćeri, koje su preminule od zarazne bolesti dok je bio na hadžu u Meki.
Džamija je oštećena granatom 1992. godine, ali je 2007. godine obnovljena u izvornim dimenzijama, očuvavši autentični izgled. Danas je dragulj Jajca, koji svjedoči o skromnoj, ali značajnoj ulozi mahalskih džamija u društvenom životu.
Ibrahim-begova džamija: Povijest u kamenim pločama
Smještena na desnoj obali rijeke Plive u naselju Pijavice, Ibrahim-begova džamija skromna je građevina dimenzija 7×7 metara, pokrivena limom i s drvenom munarom. Iako točan datum izgradnje nije poznat, dokumenti potvrđuju da je postojala prije 1692. godine, kada je za imama postavljen Fazlullah. Posebnost ove džamije su dva mezara u desnoj sofi trijema, označena nišanima, što je rijetka karakteristika. Danas je džamija u aktivnoj upotrebi kao bogomolja i dio kulturnog naslijeđa Jajca, privlačeći posjetitelje zainteresirane za osmansku arhitekturu.
Sinan-begova (Okića) džamija: Elipsoidna kupola i drvena šindra
U Gornjoj mahali, ispod zidina Starog grada, nalazi se Sinan-begova ili Okića džamija, za koju se pretpostavlja da je sagrađena oko 1689. godine kao zadužbina Sinan-bega Džabića. Mještani je zovu Okića po porodici Okić, čiji su članovi dugo bili imami. Džamija ima elipsoidnu kupolu od sedre, skrivenu šatorastim krovom pokrivenim drvenom šindrom, i drvenu munaru osmougaonog presjeka. Uz južni zid nalazi se česma s natpisom.
Oštećena tijekom rata 1992.–1995. godine, kada su izgorjeli drveni elementi i uništena unutrašnja dekoracija, džamija je obnovljena 2002. godine, vraćajući joj nekadašnji sjaj. Danas služi kao aktivna bogomolja i turistička atrakcija.
Šamića džamija: Duhovni centar uz gradske zidine
Šamića džamija, smještena uz gradske zidine, podignuta je prije 1692. godine na mjestu Halil-ćehajina mesdžida. Osnovao ju je hadži Nezir, ali je kasnije hadži Muharem podigao novu džamiju na istoj lokaciji, po čemu je mahala dobila ime. Narod ju zove Šamića po uglednoj porodici iz tog kraja. Pretpostavlja se da je služila vojnicima koji su čuvali stražu na gradskim zidinama.
Obnovljena 1985. godine, džamija je srušena tijekom rata, ali je 2016. godine ponovo otvorena nakon temeljite rekonstrukcije. Danas je aktivna bogomolja i dio kulturnog naslijeđa Jajca.
Fethija-Sulejman-hanova džamija: Crkva pretvorena u džamiju
Fethija-Sulejman-hanova džamija, poznata i kao Sulejmanija, nastala je preuređenjem crkve sv. Marije u džamiju 1530. godine. Uz nju se nalazi toranj sv. Luke, koji je pretvoren u munaru. Kao džamija služila je do 1833. godine, kada je izgorjela u požaru koji su, prema predanju, slučajno izazvali vojnici. Tijekom austrougarske vlasti, muslimani i katolici željeli su je obnoviti, ali vlasti to nisu dozvolile, stavljajući je pod zaštitu države kao kulturni spomenik. Danas je dio povijesnog kompleksa Jajca i privlači posjetitelje zainteresirane za osmansku i srednjovjekovnu arhitekturu.
Očuvanje naslijeđa
Dan džamija u Jajcu posebna je prilika za slavlje bogatog naslijeđa ovih spomenika, ali i podsjetnik na važnost njihove zaštite. Obnova džamija poput Esme sultanije, Ženske i Šamića svjedočanstvo je snage zajednice da očuva svoje naslijeđe.
Ove džamije nisu samo mjesta molitve, već i simboli povijesti, identiteta i zajedništva. Jajce, grad vodopada i kulturne raznolikosti, nastavlja privlačiti posjetitelje iz cijelog svijeta, koji u njegovim džamijama pronalaze inspiraciju i priče o prošlosti. Kroz očuvanje ovih dragocjenih spomenika, Jajce ostaje svjetionik duhovnosti i kulturnog bogatstva Bosne i Hercegovine.
(Jajce Online)
