Search
Close this search box.

Dalila Dlakić Kahrić: Anksioznost kod odraslih osoba

Podijeli članak:

Anksioznost ili tjeskoba je neodređeni strah koji osoba osjeća u određenim okolnostima, u kojima procjenjuje da cjelokupna životna situacija prevazilazi njegove sposobnosti, odnosno da nije u stanju izaći na kraj sa životnim poteškoćama.

Povremena tjeskoba je normalan dio života, jer svaki čovjek se bar jednom u životu nađe u situaciji da brine o zdravlju, porodičnim problemima, novcu… Anksioznost svatko doživljava u opasnim ili zabrinjavajućim situacijama, kad ste anksiozni, svi procesi u vašem tijelu se ubrzaju što može biti korisno, jer znači da ste spremni na akciju i omogućava vam da reagirate brzo ako je to potrebno.

Anksioznost na jednom kraju kontinuuma može biti normalna, poticajna, a na drugom kraju, odnosno prema drugom kraju može preći u psihički poremećaj, a teško je odrediti granicu između normalne i patološke anksioznosti .Jedna osnovna razlika jest da normalnu anksioznost čovjek može kontrolirati, a patološka anksioznost kontrolira čovjeka.

Anksioznost nije isto što i strah, iako se ova dva koncepta često miješaju.

Anksioznost dovodi tijelo u stanje stresa, a simptomi se mogu grupisati u kognitivne, emocionalne, bihevioralne i tjelesne.

Kognitivni simptomi su: poteškoće u koncentraciji, pamćenju, zabrinutost, negativna razmišljanja o sebi

Emocionalni simptomi: nervoza, napetost, nemir, prisutnost raznih strahova, razdražljivost

Bihevioralni (ponašajni) simptomi: sramežljivost, povučenost, izrazita aktivnost ili pasivnost,

Tjelesni simptomi: osjećaj gušenja i nedostatak zraka, ubrzano disanje,lupanje srca,bolovi u prsima, nesanica, mišićni grčevi, drhtanje, bol u trbuhu,mučnina, povraćanje

Javljanje određenih simptoma razlikuje se od osobe do osobe. Netko može imati par blagih simptoma, dok druga osoba može imati skoro sve simptome i to vrlo jakog intenziteta.

Većina simptoma anksioznosti slično se manifestira i kod žena i kod muškaraca, no žene mogu doživjeti širok raspon osjećaja i simptoma, osobito kada se simptomi anksioznosti udruže sa simptomima vezanima uz menstrualni ciklus. Isto vrijedi za trudnoću i menopauzu.

Specifičan pristup liječenju ovisi o vrsti anksioznog poremećaja i njegovoj ozbiljnosti. Općenito, većina anksioznih poremećaja liječi se psihoterapijom, lijekovima ili njihovom kombinacijom.

Nužan je individualan pristup svakom pacijentu, a najkorisnijom u liječenju pokazala se kombinacija farmakoterapije i psihoterapije. Na taj način, anksioznost se može uspješno liječiti. Stoga je bitno na vrijeme prepoznati simptome i znakove te potražiti stručnu pomoć.

 

 

 

(Jajce Online)

Podijeli članak:

Drugi su čitali

Pročitajte još članaka

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, uz podršku Vlade Njemačke putem Deutsche Gesellschaft für Internationale...

Iako njihova riba završi na trpezama i tanjirima širom BiH, samo na sedmičnoj bazi...

Mišo Banjac publici u BiH i regionu je poznat kao lider popularnog “Jet Set”...

Žena E. H. (29) iz Gračanice preminula je sinoć nakon komplikacija poslije porođaja.

Ledo plus je najveći proizvođač sladoleda i distributer smrznute hrane u Hrvatskoj. Ukoliko želite...

Klub Bošnjaka Gradskog vijeća Stolac uputio je zahtjev za poduzimanje hitnih mjera vezano za...