Search
Close this search box.

Da li se isplati ugradnja solarnih panela?

Podijeli članak:

Rado Gavrić iz Priboja kod Lopara provjerava da li je sve uredu na njegovoj solarnoj elektrani. 1.800 panela proizvode 1,1 megavat struje koja ide na distributivnu mrežu Republike Srpske i obezbjeđuju struju za 300 domaćinstava na godišnjem nivou.

“Svaki dan ova struja ide u Priboj, Lopare i Peljave. I građani koriste tu struju “, kaže Gavrić.

U ovu investiciju vrijednu milion i po maraka zajedno sa Gavrićem ušao je i mladi elektroinženjer Živko Stojanović.
“Mi smo čak i premašili ta naša očekivanja, očekivali smo da će to na ovom području biti oko 1.100 sunčanih sati, ali se i premašuju te količine”, kaže Stojanović.

Da bi došli do mreže i same zarade potrebno je ispuniti more uslova.
“Što se tiče procedure, tu je potrebno sve, od građevinske dozvole, dobijanja energetske saglasnosti. Postoji čitav set zakonskih i tehničkih uslova da biste to mogli da radite”, navodi Damir Miljević iz Centra za održivu energetsku tranziciju.

Na distributivnoj mreži Srpske više je od 450 malih solarnih elektrana. To teško elektroprenosni sistem može da podnese.

“Na nivou BiH trenutno ima zahtjeva za komercijalne solarne elektra oko 9 hiljada megavata, poređenja radi ukupni kapaciteti svih izvora energije su negdje oko 4,5 hiljada megavata”, kaže Miljević.

Korišćenje energije iz obnovljivih izvora je dobra priča, ali kod nas monopolistička, obavijena političkim velom kroz koju je prožet interes države.

“Od ovoga najviše koristi ima država. Mi ne dobijamo ni četvrtinu struje koju država prodaje dalje, a sve smo uložili”, slaže se Gavrić.

Istovremeno, resorni ministar optimistično poručuje:
“Ako je sada 60% energije iz uglja, za 5 godina to može da bude obrnuto”, rekao je ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić.

Ovaj optimizam nije slučajan, jer je u najavi poskupljenje struje za privredna društva.

“Od 2025. počeće provođenje direktive gdje će privredna društva plaćati porez na karbonski otisak”, rekla je Slavica Marković, direktor Privredne komore u Bijeljini.

Krize i inflacija vode ka većem interesovanju pojedinaca za ugradnju panela na krovove kuća ili manjih objekata. Kolika je isplativost pokazuje primjer srednjoškolskog centra u Loparama.

“Računi su bili preko hiljadu maraka, sad smo dobli 137 KM”, rekao je Boro Stanić, direktor Srednjoškolskog centra “Vuk Karadžić”, Lopare.

Prelazak sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije u Bosni i Hercegovini mogao bi da traje mnogo duže nego što to traži Evropska unija – a to je 2050. Zato što ovaj proces podrazumijeva politički konsenzus na svim nivoima, velika ulaganja, ali i mentalitet našeg naroda.

(BN)

Podijeli članak:

Drugi su čitali

Pročitajte još članaka

Hrvatsko kulturno društvo Napredak podružnica Jajce objavilo je natječaj za dodjelu Književne nagrade “Nikola...

Danas je u Jajcu, na relaciji Divičani-Kuprešani, održana spektakularna manifestacija 6. Međunarodni auto slalom...

Mišo Banjac, Prijedorčanin koji živi i radi u njemačkom Minhenu, polako gradi svoju muzičku...

Lepa Brena je sinoć u klubu na Krku svojim energičnim nastupom opet pokazala zašto...

Netflix će od 24. jula prestati da nudi podršku za svoju aplikaciju na više...

SK Fight prenosiće u noći sa subote na nedjelju (4.00) UFC reviju u kojoj...