Search
Close this search box.

Da li je kažnjivo objaviti lažne diplome političara?

Podijeli članak:

Dio izmjena Krivičnog zakonika Srpske, koji se odnosi na kažnjavanje onih koji prikažu spis, portret, fotografiju, video-zapis, film ili fonogram ličnog karaktera bez pristanka onog na koga se taj spis odnosi, poprilično je nedorečen, do te mjere da se dio stručne javnosti pita da li će se ubuduće moći objavljivati, primjera radi, falsifikovane diplome političara.

Problem je u tome što taj član nije precizan, pa će ključnu riječ o tome da li je zakon prekršen ili ne, imati tužilac, a onda, u konačnici i sudija.

Neki se, recimo, pitaju šta bi to mogao da bude “spis” koji je ličnog karaktera te da li to mogu da budu i isprave koje izdaju javni organi, kao što su npr. diplome.

“Ko objavi ili prikaže spis, portret, fotografiju, video-zapis, film ili fonogram ličnog karaktera bez pristanka lica koje je spis sastavilo ili na koga se spis odnosi, odnosno bez pristanka lica koje je prikazano na portretu, fotografiji, video-zapisu ili filmu ili čiji je glas snimljen na fonogramu ili bez pristanka drugog lica čiji se pristanak po zakonu traži, a takvo objavljivanje ili prikazivanje je imalo ili moglo da ima štetne posljedice po lični život tog lica, biće kažnjen novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine”, navedeno je u članu 156a koji se odnosi na “neovlašteno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka”.

Ovdje se, recimo, postavlja pitanje da li će pravosuđe cijeniti je li objavljivanje nečije sporne ili lažne diplome “moglo da ima štetne posljedice po lični život”.

Dejan Lučka, direktor banjalučkog Centra za ljudska prava, navodi da bi se cjelokupan član, zbog preširokog prostora za tumačenje, u praksi mogao primjenjivati na različite načine.

“Tako bi u hipotetičkom slučaju mogao postojati video-zapis, kao i određeni spis – dokument, a njihovim pregledom bi se moglo vidjeti da postoji afera u vezi sa korupcijom određenog političara. Ukoliko je u pitanju, na primjer, lični biznis političara koji je isprepleten sa njegovim ličnim životom i njegovim javnim postavljenjem, na tužiocima i sudijama bi bilo da procijene da li je u pitanju krivično djelo ukoliko su taj spis i video-snimak objavili građanski novinari izvještavajući sugrađane u javnom interesu”, naveo je Lučka za media.ba.

Takođe, ističe Lučka, identična situacija bi se mogla dogoditi i u vezi sa nezakonitostima u vezi sa obrazovanjem određenog političara, ukoliko se u jednom medijskom članku, na primjer, objavi njegova diploma koja je falsifikovana, naravno, bez njegovog pristanka, a time bi mogle da mu npr. nastanu “štetne posljedice po lični život”.

“Ovaj podatak bi, naravno, do tada bio vješto sakriven od građana i njegova objava bi bila apsolutna nužnost za informisanje javnosti, naročito u zemlji u kojoj se za falsifikovanje rijetko snosi odgovornost. Iako je ovdje jasno da se radi o javnom interesu i da bi političar trebalo da dođe pod udar zakona, pitanje je na koji način bi sudije tumačile ovaj član i kako će se to odraziti na rad novinara i medija”, navodi Lučka.

Advokat Vladimir Dragičević podsjeća da je stručna javnost još od Nacrta izmjena Krivičnog zakonika Republike Srpske (KZ RS) prigovarala na ovaj član, jer je nejasan i ostavlja previše prostora za razna tumačenja.

“Obrazloženje predlagača svodilo se na pozivanje na nesrećni slučaj samoubistva mladića u Laktašima zbog objave videa privatnog karaktera. Iz ovog možemo zaključiti da je akcenat stavljen na fotografije i video-materijal ličnog karaktera”, ističe Dragičević.

Najspornije je, dodaje, pitanje šta je “spis” u kontekstu ovog člana. On smatra da diploma ili indeks nisu “spis” u smislu ovog člana. Zakonom o visokom obrazovanju je, podsjeća, propisano da su javne isprave indeks, diploma, uvjerenje o položenim ispitima i slično, tako da je diploma javna isprava.

“Krivični zakonik razlikuje javne isprave i spise. Dakle, objava diplome ili indeksa nekog lica ne bi predstavljala izvršenje krivičnog djela iz člana 156A KZ RS. Ovome možemo dodati da se iz ostalih odredaba Krivičnog zakonika vidi jasna razlika između termina spis i isprava. Kako zakonodavac nije u ovom članu koristio termin isprava, zbog toga smatram da, ako budu objavljeni indeksi, diplome i slično, nema krivičnog djela iz člana 156A KZ RS. Međutim, kako su izmjene KZ RS tek stupile na snagu, nesporno tumačenje ove odredbe tek ćemo znati kroz sudsku praksu u godinama koje slijede”, rekao je Dragičević za “Nezavisne novine”.

Jovana Kisin Zagajac, advokat iz Banjaluke, podsjeća da jedan od spornih članova izmjena Krivičnog zakonika, koji je upao u oči i profesionalnoj i novinarskoj zajednici, nije samo poglavlje koje se odnosi na krivično djelo protiv ugleda i časti, već i ovo, koje je zakonodavac propisao radi zaštite prava na privatnost.

“Kao što smo kritikovali ostale članove i način na koji su definisani, odnosno nedovoljno definisani, tu stoji kritika i za ovaj član, pri čemu, naravno, kritiku ne ističemo na intenciju zakonodavca da zaštiti pravo na privatni život, nego na nedovoljno jasnu definiciju šta ulazi u tu sferu, a šta ne”, kaže Kisin Zagajac u izjavi za “Nezavisne novine”.

Ona smatra da je problem u tome što je sam član nedorečen, te je ostavljeno puno prostora tužiocu da on utvrđuje da li je krivično djelo počinjeno ili nije.

“To će u konačnici zavisiti od toga da li je zaista povrijeđen nečiji privatni život ili ne. Ako okolnosti slučaja budu upućivale na to da određeni dokument ili snimak koji je sačinjen, ne zadire u nečiji privatni život, tu, prema mom mišljenju, ne bi trebalo da ima osnova za krivično gonjenje”, ističe Kisin Zagajac.

 

 

(nezavisne)

Podijeli članak:

Drugi su čitali

Pročitajte još članaka

Kod Kladnja je došlo do saobraćajne nezgoda u kojoj su povrede zadobile dvije žene,...

Vrh planine Nemrut jedno je od najljepših mjesta u Turskoj za posmatranje izlaska i...

se tiče prognoze za neki naredni period, nisu nikako optimistične što se tiče proizvođačima...

Miralem Pjanić (34) je u razgovoru za talijanski Corriere dello Sport otkrio da je...

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za veljaču 2024. u Federaciji BiH iznosila...

U evidencijama zavoda i službi za zapošljavanje u BiH početkom marta bilo je 338.528...