Američki interes u Bosni i Hercegovini, koji je počeo pričom o Južnoj gasnoj interkonekciji i energetskim projektima, sada se širi i na međunarodne aerodrome. Nakon Mostara, u kontekstu davanja koncesija američkim kompanijama, pojavljuje se i Aerodrom Sarajevo. Stručnjaci su podijeljeni – dok jedni upozoravaju na rizike koncesija, drugi poručuju da takva praksa nije neuobičajena. Iz direkcija oba aerodroma kažu da nisu obaviješteni.
Vlada Federacije prije dvije sedmice usvojila je Informaciju o prijemu pisma američke kompanije “AAFS Infrastructure and Energy LLC”, koja je istakla namjeru da, između ostalog, modernizuje i upravlja aerodromima u Sarajevu i Mostaru. Vlada je izrazila spremnost da razgovara i analizira ponudu i, navodno, dostavila dokumente o poslovanju sarajevskog aerodroma investitorima na uvid.
I dok se u političkim krugovima sve glasnije govori o interesu američkih kompanija za koncesije nad bh. aerodromima – sa aerodroma stiže drugačija poruka. Kažu da nemaju zvanična saznanja o pregovorima niti o konkrentim ponudama.
“Uprava J.P. Međunarodni aerodrom Sarajevo nije dobila nikakvu zvaničnu obavijest da su predstavnici američke kompanije poslali pismo namjere Vladi Federacije Bosne i Hercegovine u vezi sa modernizacijom aerodroma. Molimo da se za sve informacije o ovoj temi obratite našem vlasniku, Vladi FBiH i Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija”, saopćili su iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo.
“Ljubazno Vas molimo da pitanja o koncesiji iskomunicirate s vlasnicima/osnivačima Javnog poduzeća Međunarodne zračne luke – aerodroma Mostar (Grad Mostar i Zračna luka Zagreb)”, odgovor je iz Mostara.
Dok čekamo odgovore Vlade Federacije i resornog ministarstva, kao i Grada Mostara, na koje nas upućuju – stručnjaci za avijaciju upozoravaju kako koncesija ne može imati dobar ishod. Iako su gotovo svi aerodromi u regionu pod koncesijom, šteta je veća od koristi.
“Budimpešta je dala svoj aerodrom u koncesiju za dvije milijarde eura pa su nazad kupili taj aerodrom za četiri milijarde. Ne govori li nam to koliko je koncesija loša stvar? Koncesionar nije došao ovdje da nešto da, koncesionar uvijek dolazi ovdje da uzme veliki novac”, smatra Alen Ščuric, stručnjak za aviopromet.
Ekonomisti pak smatraju da bi, u slučaju kvalitetnog koncesionog ugovora, moglo biti koristi. Uz skepsu da naše vlasti neće uspjeti voditi pregovore u našu korist.
“Nisam siguran da je naša strana dorasla ino partnerima, da to ispregovara na način kako bi nama odgovaralo. Činjenica je da smo dovedeni pred zid. Manje-više svi aerodromi u regionu su pod koncesijom. Ne vidim ja da tu imamo neki manevarski prostor”, mišljenja je ekonomist, prof. dr. Aziz Šunje.
Gepolitički analitičari misle da su posrijedi interesi utjecaja, a ne ekonomski.
“Kao što je bila priča oko 5G-a i svih drugih američkih investicija – uglavnom su to sfere koje se tiču utjecaja i kontrole nad Bosnom i Hercegovinom, bilo da kontrolirate telekomunikacije, gasne koridore, ili namjensku industriju, a sad, evo, i aerodrome. To su sve stvari preko kojih, zapravo, suštinski upravljate državom”, kaže geopolitički analitičar Jahja Muhasilović.
Da li će američki interes rezultirati konkretnim koncesijama i pod kojim uslovima, ostaje da se vidi. Ono što nam iskustva ranijih koncesija govore jeste da veći dio njih završi u arbitražnim procesima, a ni primjeri iz regiona ne ohrabruju. Odluka je na Vladi Fedracije BiH.
