Search
Close this search box.

Da li će u EU biti uvedena „kontrola četova“?

Podijeli članak:

Evropska unija čini novi pokušaj da zakonom primora IT-kompanije da pažljivije prate korisnike. Cilj je da se djeca bolje zaštite od seksualnog nasilja. Njemačka je protiv aktuelnog prijedloga zakona.

Prijedlog Zakona o zaštiti djece od seksualnog nasilja u Evropskoj uniji je više od dvije godine na stolu. Danas (20. jun) bi o izmijenjenom nacrtu zakona trebalo da se glasa u Savjetu EU.

Komesarka EU za unutrašnje poslove Ilva Johanson o prijedlogu zakona kaže: „Tu je da zaštiti djecu od seksualnog nasilja. Tu je da zaštiti žrtve ovih strašnih zločina na internetu.”

Čak 60 odsto, odnosno tri od pet registrovanih prikaza seksualizovanog nasilja širom svijeta, nalaze se na nekom serveru u nekoj od zemalja EU, pokazuju podaci fondacije Internet voč. Prema toj organizaciji, u Njemačkoj se količina takvih sadržaja u roku od godinu dana udesetostručila.

Suština predloženog zakona EU je da Gugl, Meta i slične kompanije, mogu da budu obavezane da tehnički pregledaju sav sadržaj na svojim platformama – u potrazi za sadržajima seksualnog zlostavljanja. Zbog toga je taj zakon, posebno u Njemačkoj, postao poznat i kao „kontrola četova”.

Komesarka EU za unutrašnje poslove Ilva Johanson
Komesarka EU za unutrašnje poslove Ilva JohansonFoto: Jennifer Jacquemart/EU

Od skeniranja isključene audio-poruke

U novoj verziji prijedloga zakona postoje neke novine: ako platforme budu obavezne da automatski skeniraju sav sadržaj, uključujući i četove koji su zaključani za sve osim za učesnike četa, odnosno pošiljaoca i primaoca poruke, audio-poruke bi trebalo da budu isključene.

Osim toga, korisnici bi prvo morali da pristanu na automatizovani skrining. Ako to ne urade, više neće moći da šalju slike i video-zapise na odgovarajuću platformu.

Nek platforme prijete odlaskom iz EU. Prije svega su operateri servisa za razmjenu poruka Signal i Threema najavili su da će ukinuti svoje usluge u EU ako budu obavezni da skeniraju šifrovane poruke.

Ipak, novi prijedlog mogao bi da dobije neophodnu većinu kod 27 država članica – i bez Njemačke koja će glasati protiv.

Nensi Fezer, njemačka ministarka unutrašnjih poslova
Nensi Fezer, njemačka ministarka unutrašnjih poslovaFoto: Frederic Kern/Geisler-Fotopress/picture alliance

Njemačka odbacuje zakon

Njemačka će glasati protiv zakona. „Odbacujemo takozvanu kontrolu četova”, rekla je u srijedu njemačka ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer (SPD). Njemačka će stoga u četvrtak glasati protiv, ako aktuelni prijedlog ostane takav kakav jeste.

Šifrovane privatne komunikacije miliona ljudi ne bi smjele da se kontrolišu bez povoda. Istovremeno se mora uzeti u obzir da iza svake strašne fotografije i videa stoje žrtve užasnog seksualnog nasilja. Zato je važno da se protiv toga preduzmu mjere na evropskom nivou i da onlajn-platforme budu obavezne da sarađuju, kako da bi se prikazi zloupotrebe otkrili, izbrisali, a počinioci krivično bili gonjeni.

I ministar pravde Marko Bušman (FDP) bio je jasan: „Njemačka je zemlja koja je već dva puta iskusila diktature koje nisu imale nikakvog obzira prema privatnosti. Zato smo tu posebno osjetljivi i veoma ćemo povesti računa da privatnost, posebno privatna komunikacija, i dalje bude zaštićena.”

Tipkanje na kompjuterskoj tastaturi
Njemački polipolitičari – uglavnom iz redova vladajućih Liberala i Zelenih – u otvorenom pismu su apelovali na zemlje-članice EU da glasaju protiv zakonaFoto: Uli Deck/dpa/picture alliance

Zašto su političari protiv zakona

Kritičari predloženog zakona, kažu da on suštinski ide u pogrešnom pravcu.

Nedavno je 36 političara – uglavnom iz redova vladajućih Liberala i Zelenih – u otvorenom pismu apelovalo na zemlje-članice EU da glasaju protiv zakona. Među potpisnicima otvorenog pisma su političarka FDP Mari-Agnes Štrak-Cimerman i njen partijski kolega Konstantin Kule, kao i Konstantin fon Noc i Emilija Fester iz Zelenih.

Pored političara iz nacionalnih parlamenata kao što su Njemačka i Austrija, dokument su potpisali i poslanici Evropskog parlamenta. Oni kažu da je zakon nespojiv s evropskim osnovnim pravima, a kritikuje se i to da mnoge od planiranih mjera nisu ciljane i dovode do pogrešnih sumnji. Umjesto toga, bilo bi potrebno više resursa i bolja koordinacija institucija za sprovođenje zakona u EU.

A Sebastijan Fidler (SPD), koji je policijski službenik i bavi se unutrašnjom politikom, kaže da je to sve lijepo, ali da ne ide do korijena problema. On predlaže još stroži zakon od onog koji predlaže Komisija.

„Nisam čuo nijedan drugi razuman prijedlog kako želimo da stavimo pod kontrolu ovaj pandemijski nivo seksualnog nasilja nad djecom”, kaže Fidler. On smatra da uopšte ne bi smjeli da postoje mobilni telefoni na kojima može da se operiše takvim materijalom, dakle „da se otvori, obradi ili pošalje”. To je tehnički moguće.

 

 

(DW/priredila: D.Roščić)

Podijeli članak:

Drugi su čitali

Pročitajte još članaka

Bosanci i Hercegovci su poznati kao veliki ljubitelji janjetine. I pored vala poskupljenja, mnogi...

Bosna i Hercegovina je širom svijeta poznata po svojim prirodnim ljepotama. Prelijepa jezera, rijeke...

Zeničanin Irdin Krnjić, koji je na muzičkoj sceni poznat pod estradnim imenom Irdin Dinči, a koji...

Meteorolog Nedim Sladić je otkrio da bi izuzetno sparno vrijeme moglo potrajati bar još...

Honor je jučer u Kini predstavio Honor Magic V3 koji se izdvaja kao vrhunac...

Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine dostavilo je podatke da je Komisija za uništavanje opojnih...