Prema izvještaju u listu Financial Times Folksvagen (VW) vodi razgovore sa izraelskom firmom Rafael Advanced Defense Systems o mogućoj saradnji koja bi podrazumijevala prelazak proizvodnje sa automobila na odbrambenu opremu u ključnom Folksvagenovom pogonu. Ekskluzivni izvještaj u novinama se poziva na ljude upoznate sa planom i navodi da plan podrazumijeva pretvaranje Folksvagenove fabrike u Osnabriku, koja se suočava sa teškoćama, u pogon za proizvodnju komponenti za sistem protivvazdušne odbrane Gvozedna kupola (Iron Dome) izraelske državne kompanije.
U odgovoru na upite DW-a, portparol Folksvagena rekao je da se „proizvodnja oružja u Folksvagenu isključuje i ubuduće” i da se kompanija ne bavi spekulacijama o daljim planovima za fabriku u Osnabriku.
Međutim, s obzirom na to da je planirano da pogon u Osnabriku postepeno obustavi proizvodnju 2027. godine, portparol je rekao da kompanija „nastavlja da istražuje održive opcije“ i razgovara sa različitim „učesnicima na tržištu“.
„Ovo je dio otvorenog procesa preispitivanja za period nakon 2027. godine“, rekao je portparol. „Trenutno nema konkretnih odluka ili zaključaka u vezi sa budućim pravcem razvoja pogona. Mi takođe obavještavamo lokalne zaposlene o statusu ovog procesa.”
Fabrika u problemima
Od odluke iz 2024. godine, da do 2027. preusmjeri proizvodnju, Folksvagen traži rješenja za očuvanje oko 2.300 radnih mjesta u fabrici u Osnabriku, u pokrajini Donja Saksonija. Prošlog septembra, koncern je donio odluku da skrati radnu nedjelju za jedan dan u tom pogonu, kao dio šireg paketa mjera za smanjenje troškova.
Fabrika u Osnabriku proizvodi model T-Roc Cabriolet, kao i modele Porsche Cayman i Porsche Boxster. Portparol Folksvagena rekao je da kompanija i dalje traži načine da u budućnosti nastavi proizvodnju vozila na toj lokaciji.
„Fabrika Folksvagena u Osnabriku razvila je tokom posljednjih mjeseci različite koncepte vozila kako bi istražila potencijalne tržišne prilike i perspektive“, rekao je. „Da li će to dovesti do konkretnih projekata, i u kojoj mjeri, ostaje da se vidi.”
Ovog mjeseca, Folksvagen je saopštio da planira da do 2030. ukine 50.000 radnih mjestau Njemačkoj, nakon što je profit pao na najniži nivo u posljednjih deset godina. Evropski proizvođači automobila suočavaju se sa nizom izazova posljednje vrijeme, od poteškoća povezanih sa proizvodnjom električnih automobila do pojačane konkurencije iz Kine.
Generalni direktor njemačkog automobilskog giganta, Oliver Blume, nedavno je rekao akcionarima da Folksvagen grupa, koja između ostalog posjeduje brendove Folksvagen, Porše, Škodu i Audi, posluje u „suštinski drugačijem okruženju“.
Prema izvještaju Financial Timesa, plan ima za cilj da sačuva svih 2.300 radnih mesta u Osnabriku. U članku se citira jedna osoba upoznata sa planovima koja kaže: „Cilj je da se sačuvaju svi, možda čak i da se raste. Potencijal je ogroman. Ali to je i individualna odluka radnika da li žele da budu dio te ideje.“
Izvještaj govori i da njemačka vlada aktivno podržava plan. Iako ona nema udio u Folksvagenu, pokrajina Donja Saksonija posjeduje skoro 12 odsto akcija i 20 odsto glasačkih prava.
Okretanje sektoru odbrane
Ako se potvrdi, saradnja između Folksvagena i kompanije Rafael Advanced Defense Systems bio bi to do sada najveći primjer velike industrijske kompanije koja se okreće od svog tradicionalnog poslovanja ka sektoru odbrane koji trenutno raste.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, vrijednost evropskih odbrambenih kompanija se udvostručila, a u nekim slučajevima čak i utrostručila. U međuvremenu, evropske vlade povećavaju vojnu potrošnju, pri čemu su države članice EU samo u 2025. godini izdvojile za odbranu gotovo 400 milijardi evra.
Folksvagen do sada nije napravio veliki zaokret ka odbrambenom sektoru. Njegova podružnica MAN proizvodi vojne kamione zajedno sa njemačkom odbrambenom kompanijom Rheinmetall. Međutim, ako bi planovi sa kompanijom Rafael Advanced Defense Systems bili potvrđeni, to bi predstavljalo najveću uključenost Folksvagena u industriju naoružanja još od vremena kada je tokom Drugog svjetskog rata proizvodio vozila i bombe za naciste.
Prema izvještaju Financial Timesa, fabrika bi proizvodila vojna vozila i druge komponente za Iron Dome, ali ne i same rakete.
S obzirom na to da se automobilska industrija i drugi industrijski sektori širom Evrope i Njemačke trenutno suočavaju sa različitim poteškoćama, okretanje ka odbrambenom sektoru, koji raspolaže velikim finansijskim sredstvima i spreman je za državna ulaganja, postaje sve privlačnije.
Paolo Suriko, profesor ekonomije na Londonskoj školi biznisa (London Business School) koji se bavi inovacijama u oblasti odbrane, rekao je da je prelazak industrijskih firmi u sektor odbrane „ključan“ kako bi povećanje potrošnje u odbrani donijelo šire ekonomske koristi.
Međutim, upozorio je da birokratija i dugo čekanje na dobijanje potrebnih dozvola za proizvodnju u sektoru odbrane mogu zakomplikovati proces.
Hans Kristof Acpodijen, generalni direktor Njemačkog saveznog udruženja bezbjednosne i odbrambene industrije, slaže se s tim. On je ranije rekao za DW da, iako kvalifikacije radnika iz automobilske industrije često ispunjavaju zahtjeve odbrambenih kompanija, prekvalifikacija i bezbjednosne provjere mogu usporiti proces. „Rokovi za izdavanje ovih odobrenja trenutno nisu ni približno dovoljno brzi da omoguće brzu tranziciju relevantnog osoblja“, rekao je prošle godine za DW.
Suriko takođe smatra da je važno da proizvodnja bude otvorena za više kompanija, a ne samo za jednog velikog igrača, kako bi širi prelazak iz sektora kao što je automobilska industrija u sektor odbrane bio uspješan. „Podijelite iste nabavke, isti ugovor većem broju kompanija, pri čemu će svaka da koristi svoju prednost duž lanca snabdijevanja“, rekao je za DW. „Svaka može da iskoristi tu komparativnu prednost i time učini proizvodnju efikasnijom, a ekonomsku korist širom.”
Prema izvještaju Financial Timesa, proizvodnja u Osnabriku za kompaniju Rafael Advanced Defense Systems mogla bi da počne u roku od 12 do 18 mjeseci.
Međutim, moguća prepreka mogla bi biti dobijanje saglasnosti radnika da pređu na proizvodnju oružja, prema riječima osobe upoznate sa internim razgovorima.
