Ne moramo odmah postati Estonija koja je digitalizirala 99 posto javnih usluga, gdje građani, naprimjer, imaju elektronske zdravstvene kartone i gdje svakodnevno koriste usluge e-recepta, ali možemo barem krenuti u tom pravcu. I dobro je da je BiH krenula u digitalizaciju javnih usluga.
Rekao je ovo za Fokus bh. građanin koji je u proteklom periodu boravio u Talinu, glavnom gradu Estonije. Zbog prirode posla zamolio je da ne otkriva identitet, no mnogo je važnije njegovo iskustvo u estonskoj prijestonici.
– Građanima u Talinu je po pitanju korištenja svakodnevnih javnih usluga jednostavno lakši život nego, naprimjer, stanovniku Sarajeva ili Banje Luke. Na jednoj kartici imate i ličnu i vozačku i zdravstvenu knjižicu. Papirologija ne postoji, sve je online. Dozvole za gradnju, za kupovinu nekretnina, sve je u digitalnoj formi. Jedino se ne možete vjenčati ili razvesti online – kazao nam je naš sagovornik.
I zaista, digitalna transformacija nije luksuz, već potreba svakog bh. građanina. Iako sporo, napredak je u ovoj oblasti u Bosni i Hercegovini ipak donekle vidljiv.
Osim složene političke situacije, zahvaljujući primarno projektima Evropske unije, institucije BiH su u prilici da apliciraju za projekte koje građanima javne usluge čine dostupnim u digitalnoj formi. A to podrazumijeva sve manje papira, čekanja na šalterima…
E-potpis
Iz IDDEEA-e poručuju da je digitalna transformacija izuzetno bitna i neophodna za unapređenje svakodnevnog života građana, modernizaciju administrativnih usluga i efikasnije funkcioniranje društva.
“Digitalizacija omogućava građanima lakši pristup različitim uslugama, smanjuje birokratiju, ubrzava procese i povećava transparentnost. Međutim, nama kao Agenciji koja je omogućila elektronski potpis za sve građane besplatno veliki izazov predstavlja podsticanje drugih institucija da uspostave što više elektronskih servisa uz korištenje e-potpisa. Kako bi digitalna transformacija bila potpuna i zaživjela u svakodnevnom životu, važno je da se više institucija uključi u proces digitalizacije i ponudi svoje usluge elektronskim putem. Ovaj izazov zahtijeva zajednički rad i koordinaciju svih nivoa vlasti, ali i svijest o važnosti digitalne infrastrukture za budući razvoj zemlje”, navode iz ove agencije za Fokus.
Bosna i Hercegovina je u prilici da do 2026. godine uspostavi modernu, digitalnu javnu upravu koja će biti u skladu sa standardima EU, a cilj reforme je da administrativni aparat u BiH učini efikasnijim.
Benefiti koje donose digitalne tehnologije poput digitalnog identiteta, e-potpisa, e-zdravstvene knjižice, e-vozačke dozvole, te digitalnog novčanika su mnogostruki, a sama pomisao da bi čekanje na šalterima moglo otići u prošlost zvuči idealno za svakoga u BiH.
Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) već nekoliko godina naglašava važnost prelaska na digitalne procese unutar javne uprave. Kako su iz ove agencije potvrdili za Fokus, prošle godine omogućen je građanima BiH besplatan pristup kvalificiranom elektronskom potpisu, što predstavlja prvi korak ka digitalnoj transformaciji.
“Ipak, zbog propisa Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH, za preuzimanje e-potpisa potrebna je fizička identifikacija podnosioca, zbog čega svi zainteresirani moraju posjetiti jedan od IDDEEA-inih registracijskih ureda. S dobijenim kvalificiranim elektronskim potpisom građani također mogu pristupiti platformi Digitalno predstavljanje, koja omogućava brojne e-usluge, npr. status izrade ličnih dokumenata, stanje iz registra novčanih kazni, te detaljne informacije o važećim dokumentima i drugim podacima. Sve ove usluge, kao i e-vozačka, uskoro će biti integrirane u digitalni novčanik, koji je trenutno u fazi pilot-projekta, a razvija se u saradnji s Delegacijom EU i GIZ-om. E-novčanik će omogućiti lakši i brži pristup ovim uslugama, čime će građani BiH moći uživati u pogodnostima digitalnih servisa, slično kao što je to slučaj u zemljama EU”, otkriveno je iz IDDEEA-e.
Naglašavaju da podrška EU kroz program “Digitalna Evropa” ima važnu ulogu u napretku digitalne transformacije u Bosni i Hercegovini.
“To predstavlja značajan faktor za uspješan razvoj i implementaciju digitalnih usluga. Evropska unija pruža finansijsku i tehničku podršku, ali i smjernice i najbolje prakse koje pomažu Bosni i Hercegovini da uskladi svoje digitalne inicijative s evropskim standardima. Kroz projekte poput digitalnog novčanika, na kojem IDDEEA radi u saradnji s Delegacijom EU i GIZ-om, Evropska unija pomaže u stvaranju infrastrukture koja će omogućiti građanima lakši pristup elektronskim servisima, uključujući e-potpise i druge digitalne tehnologije. Ovaj oblik podrške osigurava da se u BiH uspostavi pouzdana, sigurna i interoperabilna digitalna platforma koja je u skladu s evropskim normama zaštite podataka i sigurnosti”, dodaju.
Digitalni novčanik u izradi
Kada je u pitanju digitalni novčanik, ističu nam da je taj projekat u BiH u izradi.
“IDDEEA je završila sve aktivnosti koje su bile u njenoj nadležnosti što se tiče prve faze ovog pilot- projekta, a nastavak aktivnosti planiran je u maju ove godine. Očekuje se da će projekat biti finaliziran do kraja godine. Digitalni novčanik obuhvatit će e-ličnu kartu, e-pasoš, e-vozačku dozvolu i e-potpis, čime će građanima omogućiti siguran i jednostavan pristup svim važnim dokumentima i uslugama putem digitalnih platformi”, poručuju iz IDDEEA-e.
Na upit Fokusa kada će građani BiH moći kao građani EU koristiti sve digitalne tehnologije, iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH navode da se mora uraditi harmonizacija domaćeg zakonodavstva s evropskim pravnim okvirom.
“U konkretnom slučaju, usklađivanje postojećeg Zakona o elektronskom potpisu BiH s regulativom eIDAS 2.0 kojom se definira elektronski identitet i usluge povjerenja. Postojeći zakon iz 2006. godine usklađivan je s tada važećom legislativom EU koja je stavljena van snage, te postojeći zakon kao vid elektronske identifikacije prepoznaje samo elektronski potpis. Za upotrebu drugih vidova elektronske identifikacije, potrebno je uskladiti naše bh. zakonodavstvo sa spomenutom legislativom EU. Ministarstvo je još 2017. godine uputilo u proceduru novi zakon koji je u potpunosti usklađen s regulativom eIDAS 2.0, međutim do danas nije dobilo podršku predstavnika iz Republike Srpske koji smatraju da je riječ o prijenosu nadležnosti”, ističu iz Ministarstva.
Također, naglašavaju da je podrška EU od izuzetne važnosti za modernizaciju javnog sektora i poboljšanje konkurentnosti BiH.
“Očekuje se da ovaj program ima značajnu ulogu kada je u pitanju ubrzanje digitalne transformacije u BiH, te upravo pristupanjem BiH ovom programu omogućava se pristup značajnim finansijskim sredstvima i tehničkoj podršci privatnim i javnim institucijama u Bosni i Hercegovini kroz nekoliko ključnih oblasti važnih za digitalnu transformaciju svake zemlje. Ovo je svakako od izuzetne važnosti za unapređenje digitalnih usluga, modernizaciju javnog sektora i poboljšanje konkurentnosti BiH, te povezivanje s evropskim digitalnim tržištem. Ukupan iznos predviđen u okviru ovog program na nivou unije je cca 7.5 milijardi eura, što znači da je ovo ukupni fond kojem će direktno kroz razne projekte moći pristupiti i zainteresirani subjekti iz BiH i time svakako ubrzati proces digitalne transformacije u zemlji”, jasni su iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH.
Birokratske barijere
Još jednom napominju da bez digitalne transformacije država BiH riskira da zaostane u tehnološkom i ekonomskom razvoju, dok će građani i privreda ostati suočeni s birokratskim barijerama i neučinkovitim administrativnim procedurama.
“Digitalna transformacija je ključna za ekonomski razvoj svake države, pa tako i BiH, za unapređenje javne uprave i integraciju BiH u evropski digitalni prostor. Omogućava brže, sigurnije i transparentnije usluge građanima i privredi, smanjuje administrativne barijere i doprinosi efikasnijem funkcioniranju institucija. Implementacijom digitalnog identiteta, e-potpisa i drugih e-usluga, BiH prati globalne trendove i stvara preduslove za modernu, konkurentnu i tehnološki naprednu državu. Iskustvo drugih zemalja pokazalo je da bez učinkovite digitalne transformacije nema ni konkurentne privrede, ni efikasne javne uprave, a ni bolje svakodnevice za građane”, zaključuju iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH.
Manji nivo korupcije
Predsjednik Udruge za zaštitu potrošača “Futura” Marin Bago u razgovoru za Fokus naglasio je da digitalna transformacija pozitivno doprinosi bilo kojoj grani, od poduzetništva do privrede. Istovremeno napominje da bi se i nivo korupcije sigurno smanjio.
“Ne postoji usluga u svijetu koja se ne može putem digitalnih alata dobiti. Zavidim svojim kolegama iz dijaspore koji neke poslove završavaju sa mnom na kafi za pet minuta. Možete otići na stranice bilo kojeg grada u EU, uporediti sa stranicama naših gradova i vidjet ćete da tamo kod njih nema “puno šuplje priče”, odmah vas udare u glavu mogućnosti koje možete rješavati digitalnim putem s gradskom upravom. Kod nas je to rjeđa stvar”, govori nam Bago.
Ističe da je krajem 90-ih godina prošlog vijeka u svijetu krenula digitalizacija, međutim sa žaljenjem konstatira da u BiH to nije zaživjelo ni danas kako treba.
“Dakle, automatizmom su građani dobili puno bolje usluge, odnosno pristup njima. U BiH to nije zaživjelo ni dan danas u potpunosti i onako kako treba. Digitalizacija je jedan od ključnih mehanizama za transparentnost. Dakle, ako ćete pružati podatke i informacije, manja je vjerovatnoća da se nešto može “ispod kapi” uraditi. To je kod nas bio glavni razlog za loše uvođenje digitalnih tehnologija u poslovanje, od javnih poduzeća, jedinica lokalne samouprave. Također, nivo korupcije bi sigurno bio manji da smo uveli digitalnu tehnologiju. Bitno je napomenuti da nismo uveli kvalitetnu informatiku u škole, jer djeca kod nas imaju više sati vjeronauke nego informatike”, zaključuje Bago.
