Nedvojbeno je da konfesionalne, pravne, moralne, etičke, ljudske i sve druge pozitivne vrijednosti štite osnovno ljudsko pravo (pravo na život). Vrijednost života, nevinih ljudi, palestinskih, izraelskih ili bilo kojih drugih na kugli Zemaljskoj imaju univerzalnu vrijednost koju treba manifestirati, zaštititi i njegovati u svakom trenutku. Onaj ko spasi jedan život, kao da je spasio sve ovozemaljske živote, a onaj ko uništi jedan nevin život kao da je ugasio sve ovozemaljske živote. Nažalost, već danima smo svjedoci teških patnji i boli nedužnih ljudi, Palestinaca i Izraelaca na Bliskom Istoku, pa se pojavila prijeka potreba za skretanje pažnje na međunarodnopravne aspekte i norme međunarodnog humanitarnog prava.
Međunarodno humanitarno pravo, posebno u vrijeme oružanog sukoba, diktiraju prvenstveno četiri Ženevske konvencije iz 1949. godine. Radi se o međunarodnim instrumentima koje je Izrael ratificirao. Prema principu pacta sunt servanda, država Izrael treba poštivati pozitivnopravne norme međunarodnog humanitarnog prava koje je prihvatila putem ratifikacije u svoj unutrašnji pravni poredak.
Četvrta Ženevska konvencija iz 1949. godine bila je prva koja je pozvala na sveobuhvatnu zaštitu ljudi (civila) koji ne učestvuju ni u kakvim neprijateljstvima, bilo da se radi o djeci, ženama, pacijentima ili zdravim odraslim muškarcima (civilnim licima). Određeni broj njegovih članova direktno govori o važnosti medicinske podrške i njege, pa tako u članu 14. navodi se da se bolničke i sigurnosne zone moraju uspostaviti za grupe kao što su povrijeđeni, bolesni i trudne žene, dok se u članu 18. navodi da se civilne bolnice i njihovo osoblje mora zaštititi od bilo kakvog čina retorzije, represalije ili sredstva za prinudno rješavanje oružanog sukoba (oružani napad).
Tokom 1977. godine usvojena su dva protokola vezana za četiri Ženevske konvencije, a početkom XXI vijeka treći protokol. U članu 12. Prvog protokola iz 1977. godine precizno je određeno da „sanitetske jedinice moraju biti poštovane i zaštićene u svakom trenutku i neće biti predmet napada.“ Istraga kršenja ovog protokola zahtijevala bi aktiviranje međunarodne komisije za utvrđivanje činjenica, što nije pravna prepreka za ovaj incident, jer iako Izrael nije ratifikovao Dodatni protokol jedan, prema „Martensovoj klauzuli“ danas se smatra da su međunarodnopravne norme iz Protokola I dio međunarodnog običajnog prava i da obavezuju i države koje ih nisu ratificirale.
Dok su Ženevske konvencije („Ženevsko pravo“) namijenjene za žrtve rata, Haške konvencije („Haško pravo“) se bave vođenjem ratovanja i dozvoljavaju reciprocitet (uzajamnost) prema neprijateljskoj strani, uz određene izuzetke, jer pozivaju na oprez kada je u pitanju medicinska njega i sanitetske institucije i osoblje.
Članom 27. Prve Haške konvencije precizirano je da: “U opsadama i bombardovanju moraju se preduzeti svi neophodni koraci da se, koliko je to moguće, poštede zgrade posvećene (…) bolnicama i mjesta gdje se prikupljaju bolesnici i ranjeni.“
Ovo se zasniva na uslovu da se takvi objekti ne smiju koristiti u vojne svrhe i moraju imati vidljive znakove koji ukazuju na prisustvo objekta, iako se ne pojašnjava kakvi bi to znakovi trebali biti.
Iako država Izrael nije ratifikovala brojne haške propise, oni su obavezujući čak i za države koje ih nisu ratificirale kao dio međunarodnog običajnog prava.
Rimski statut je ugovor kojim je uspostavljen Međunarodni krivični sud (MKS), tijelo odgovorno za istragu i krivično gonjenje kršenja Ženevske konvencije, kao što su napadi na bolnice, sanitetsko osoblje, civile i historijske spomenike.
Iako Izrael ne priznaje MKS, Palestina ga priznaje, a napad koji se dogodio na palestinskoj teritoriji znači da MKS ima jurisdikciju da istražuje i krivično goni počinioce incidenata.
Vjerujemo da palestinski i izraelski civili, nedužno ubijeni, zaslužuju ovozemaljsku pravdu, a ako bi ona, nažalost, izostala zbog ljudske faličnosti i ravnodušnosti, ubjeđeni smo da će Božija pravda i istina sustići one koji unose smutnju, razdor, uništenje i nered na Zemlji, bez obzira koji je njihov nacionalni, etnički, rasni, konfesionalni ili bilo koji drugi predznak.
(Jajce Online)
