Search
Close this search box.

Carinske tarife ukinute/umanjene za električne automobile, nepromijenjene za električne bicikle i trotinete!

Podijeli članak:

Centar za životnu sredinu (u daljem tekstu Centar), UG Giro di Sarajevo, Bike Tour Lukavac i M-Bike Shop, dostavili su Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu Ministarstvo) inicijativu za ukidanje carinskih tarifa na uvoz lakih ličnih električnih vozila i električnih bicikla (u daljem tekstu inicijativu).

Pomenuti akteri inicijativu su dostavili još 26. 4. 2023., te naknadno traženu dopunu obrazloženja 11. 12. 2023.

Ministarstvo (Sektor za carinsku politiku i tarife) je ovu inicijativu uzelo u obzir (po dokumentu ispod) pri sačinjavanju Prijedloga odluke o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa prilikom uvoza novih električnih i hibridnih automobila do 31. 12. 2024. (u daljem tekstu Prijedlog odluke), a koju je Savjet ministara BiH usvojio na 39. sjednici održanoj 14. 2. 2024.

Međutim, kako iz prethodnog dokumenta od strane Ministarstva nije bilo jasno da li su tarife ukinute i/ili umanjene i za laka lična električna vozila i e-bicikla kao i u kojoj mjeri (pa čak ni da li je inicijativa i u kojoj mjeri uvrštena u Prijedlog odluke), Centar je dodatno obrazloženje tražio od Savjeta ministara. Odgovor je došao, zajedno sa prilozima: Prijedlog odluke Ministarstva – dustupan putem ovog linka; te usvojena Odluka o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa pri uvozu novih električnih i hibridnih automobila do 31. 12. 2024. (u daljem tekstu Odluka) – dostupna putem ovog linka

Daljim uvidom u navedene priloge, Centar je utvrdio da inicijativa za ukidanje/umanjivanje carinskih tarifa na uvoz lakih ličnih električnih vozila i električnih bicikla u BiH uopšte nije bila uvrštena u Prijedlog odluke sačinjen od strane Ministarstva, a koji je upućen ka Savjetu ministara.

Shodno ovome, Odluka koju je Savjet ministara usvojio, odnosi se na električne i hibridne automobile, ali ne i na električne bicikle i električne trotinete.

Zbog čega Ministarstvo inicijativu nije uvrstilo u Prijedlog odluke, nije poznato. Ostaje samo široko tumačenje: Ministarstvo električna bicikla i električne trotinete ne smatra bitnim, dok električne i hibridne automobile smatra?

Zbog čega je inicijativa za ukidanje carinskih tarifa za pomenute dvije vrste vozila uopšte bila upućena na prvom mjestu, i zbog čega Ministarstvo nije u pravu kada električne automobile stavlja ispred e-bicikla i e-trotineta?

Uvidom u Odluku o utvrđivanju carinske tarife za 2023. godinu (”Službeni glasnik BiH”, broj 88/22), Centar je utvrdio da je carinska tarifa za ove dvije vrste vozila 10%. Ova tarifa važi za uvoz pomenutih roba koje nisu porijeklom iz zemalja EU, CEFTA, Turska, Švajcarska, Lihtenštajn, Island i Norveška.

S obzirom na to da je većina električnih bicikala i romobila proizvedena van gore navedenih država (prije svega u Kini, Tajvanu, Indiji, Japanu i Vijetnamu), te da kompanije iz zemalja Evropske unije (koje su česti posrednici u uvozu do krajnih korisnika u Bosni i Hercegovini) uvoze ova vozila upravo iz pomenutih zemalja u Aziji, ne postoji mogućnost oslobađanja od ove tarife, budući da se proizvodima ne može dokazati EU porijeklo.

Uzevši u obzir postojanje Prijedloga Odluke o suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa pri uvozu novih električnih i hibridnih automobila do 31.12.2024., Centar je smatrao da bi i ,,laka lična električna vozila”, odnosno električni romobili, te električni bicikli trebali biti uvršteni u isti paket, ako ne već kao primarnija kategorija za koju se treba ukinuti carinska tarifa.

Dalje, cjenovno pristupačnija e-bicikla i e-trotineti jedan su od cjenovno najjeftinijih elemenata koji su od ključnog značaja za modalnu preraspodjelu saobraćaja na nivou lokalnih samouprava u smjeru iz putničkog automobila ka alternativnim vidovima transporta (bicikl, trotinet), budući da javni prevoz kao okosnica prevoza putnika u urbanim sredinama i dalje nije dovoljno razvijen u opštinama i gradovima u Bosni i Hercegovini.

S obizrom na to da se najveći broj putovanja (kako u BiH tako i globalno) obavlja upravo u urbanim i periurbanim sredinama, a na distancama kraćim od pet kilometara (koja je dovoljno kratka za promjenu na alternativne načine kretanja) – pomenutom modalnom preraspodjelom bi se rješavali sljedeći problemi:

  •  saobraćajne gužve u aktivnom transportu (automobili pri kretanju u saobraćaju zauzimaju 14 puta više prostora od bicikla ili trotineta: https://www.researchgate.net/figure/Space-efficiencies-of-car-tram-bike-and-walking_fig5_232847647; dok u prosjeku prevoze do oko svega 30% više putnika po vozilu, s obzirom na stepen okupiranosti koji se kod PA kreće između 1,21 i 1,33)
  •  nedostatka prostora u pasivnom transportu (smanjenje potreba parking prostora: na prostoru potrebnom za parkiranje jednog putničkog automobila u sistemu paralelnog prarkiranja može da stane deset bicikla ili trotineta)
  • ugljeničnog otiska i klimatske mitigacije (ušteda ugljenika po pređenom kilometru u odnosu na putnički automobil (271gCO2/km/putnik) u slučaju e-bicikla (22gCO2/km/putnik) iznosi 249 grama: https://ecf.com/system/files/Cycle_More_Often_2_Cool_Down_the_Planet.pdf)
  • zagađenosti vazduha iz sektora transporta

Bitno je napomenuti i zdravstene benefite kretanja biciklom sa električnom asistencijom kod ljudi sa smanjenim stepenom mobilnosti, a s obzirom na prepreke koje se mogu ukazati prilikom korišćenja tradicionalnog bicikla za ove osobe.

Značajan faktor su i socijalne prilike različitih društvenih slojeva u Bosni i Hercegovini. S obzirom na to da su električni automobili mnogo manje cjenovno pristupačni većem broju građana, primarnost elektrifikacije individualnih prevoznih sredstava uspostavljanjem olakšica pri uvozu, upravo trebaju imati laka lična električna vozila i električni bicikli, koji jesu višestruko cjenovno pristupačniji. Dalje, građanima Bosne i Hercegovine prilikom odluke za individualni uvoz ovih vozila najpristupačnije tržište jeste Evropska unija, u čijim zemljama se ova vozila u kompletu ili kroz dijelove uvoze upravo iz pomenutih zemalja Azije, te su tom prilikom već oporezovana. U takvoj situaciji, građani Bosne i Hercegovine zapravo dolaze u situaciju da prilikom uvoza iz EU, ova vozila plaćaju skuplje od građana zemalja EU, u odnosu na kupovnu moć.

Takođe, dugoročno, električni automobili stvaraju mnogo veće opterećenje na elektro-energetskoj mreži i veću potrošnju električne energije, što je značajno s obzirom na besplatne javne punionice te činjenicu da Bosna i Hercegovina i dalje proizvodi između 50% i 70% električne energije iz termoelektrana koje su veliki zagađivači.

Dalje, ukidanje carinskih tarifa na ove dvije kategorije vozila bi značilo i više nego znatnu finansijsku olakšicu pri uvozu električnih kargo-bicikla, koji su u evropskim gradovima napravili revoluciju logistike dostave roba na kraćim relacijama u urbanim sredinama, ali omogućili i veću elastičnost usluga za manje, zanatske poslove. Takođe, značajni su i za povećanje elastičnosti prevoza djece od strane roditelja.

Takođe, u prilog ovoj inicijativi ide i tendencija uvođenja sistema dijeljenih bicikla i e-trotineta u lokalne samouprave od strane poslovnog sektora. Za sada u Bosni i Hercegovini sistem dijeljenih bicikla postoji u Sarajevu, Mostaru, Zenici i Banjoj Luci (uz postojanje naznaka za širenje i u druge JLS), dok sistemi dijeljenih električnih trotineta postoje u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru.

Pomenuti bicikli nisu električni, ali bi ukidanje carinskih tarifa potpomoglo uvođenje električnih (čija se potreba ogleda na dužim distancama i u JLS sa većim elevacionim razlikama u svojim obuhvatima) bicikla, ali i proširenje ponude e-trotineta u drugim JLS sa mogućnošću pružanja konkurentnijih cijena za građane od strane ovih kompanija.

Podijeli članak:

Drugi su čitali

Pročitajte još članaka

Hercegovac Jozo Soldo svestrani je kreativac. Soldo je svoj hobi izrade industrijskih lampi i...

Pred sudom u austrijskom Velsu danas se pojavio državljanin Crne Gore (40) koji se...

Turistički kompleks „Grad sunca“ Rodoljuba Draškovića u Trebinju od početka gradnje je privilegovan jer...

Poslanici u Turskoj u skupštini na dnevnom redu imali i raspravu o tome kako...

Prosječna neto plata u Republici Srpskoj isplaćena u mjesecu martu 2024. godine iznosi 1.394...

Ministar privrede Zeničko-dobojskog Samir Šibonjić sa saradnicima je posjetio kompaniju Mettalon Plast d.o.o Zenica....