Search
Close this search box.

Budžeti bh. opština i gradova: Uglavnom usmjereni na potrošnju, rijetko na program

Podijeli članak:

Većina budžeta lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini su linijski, a ne programski. To znači da su oni usmjereni samo na utrošak sredstava, ali ne i na rezultate budžetskih rashoda. Osim što linijski budžeti ne vode računa o pravilnoj i najboljoj raspodjeli resursa oni u sebi nemaju ni rodnu komponentu. A rodno odgovorno budžetiranje (ROB) model je koji se u svijetu sve više koristi.

Programom podrške poljoprivredi u prošloj godini 39 žena koje su bile nositeljke poljoprivrednog gazdinstva su dobile uvećana sredstva u iznosu od 10%. To je jedan od primjera kako budžeti mogu biti rodno odgovorni i pružiti jednake prilike ženama.

„Gradiška ima već godinama unazad, kroz realizaciju mjera Akcionog plana rodne ravnopravnosti rodno odgovorne komponente budžeta“, kaže Nikola Mumalo šef Odsjeka za finansije Grada Gradiška.

Dodatna znanja su im, kaže, uvijek dobrodošla.

„Naravno da bi nam sve dodatne informacije, dodatna znanja i iskustva bila od značaja“, kaže Mumalo.

I u gradskoj upravi Derventa smatraju da je budžet njihove lokalne zajednice rodno odgovoran.

„U smislu da se izdvajaju sredstva za rad udruženja koja se bave pitanjima ravnopravnosti polova, odnosno udruženjima žena, zatim se izdvajaju sredstva za rad ženskih sportskih klubova, zatim podsticajna sredstva za poljoprivrednu proizvodnju – ženama nosiocima poljoprivrednog gazdinstva. Takođe izdvajaju se sredstva za pronatalitetnu politiku“, kaže Snježana Kovačević iz Gradske uprave Derventa.

Dodaje da bi uposlenima u GU dobro došla dodatna znanja o rodno odgovornom budžetiranju.

Opština Centar Sarajevo kroz Gender akcioni plan za period 2023-2027. potiče budući rast i razvoj zajednice, s namjerom da unaprijedi ravnopravnost spolova u zajednici. Cilj im je, kažu, uvođenje principa ravnopravnosti spolova u razvojne politike, strategije, projekte i programe je od posebnog značaja na lokalnom nivou, jer je lokalni nivo vlasti najneposredniji i najbliži građanima/kama.

„U Općini Centar Sarajevo itekako vodimo računa o rodno-odgovornoj komponenti budžeta, te s tim u vezi uvodimo rodno odgovorno planiranje i programiranje, što osigurava da se dostupnim sredstvima utiče na sve razvojne ciljeve, a tako i na (ne)ravnopravnost spolova“, kaže  Amra Hašimbegović Vuković, pomoćnica načelnika opštine Centar Sarajevo za boračko-invalidsku i socijalnu zaštitu.

Primjera kako budžetska sredstva troše rodno odgovorno je, kako kaže, puno. Od pomoći porodiljama do brige o stanovnicima treće životne dobi.

„Svi navedeni programi/projekti  ukazuju na činjenicu da je procesu izrade budžeta prethodila određena analiza potreba, dakle potreba oba spola. Rodno odgovorno budžetiranje ne podrazumijeva različite budžetske linije za žene i muškarce, već osiguravanje da žene i muškarci imaju jednake koristi od budžeta, te da njihove različite potrebe budu zadovoljene“, govori Hašimbegović Vuković.

Dodaje da su sve dodatne obuke na temu rodno odgovornog budžetiranja poželjne i neophodne, a sve u cilju boljeg razumijevanja terminologije i primjene prilikom kreiranja budžeta.

Grad Konjic nastoji kroz pripremu budžeta obuhvatiti sve oblasti i korisnike, kako bi budžet zadovoljio potrebe svih građana. Njihov se ravnopravni tretman oba spola prevashodno odnosi, kako kažu, na aktivnosti kroz politiku zapošljavanja te javne pozive putem kojih daju podršku ženskom preduzetništvu.

„U javnim pozivima za podršku Start-up poslovnim idejama u kriterijima, javnog poziva žene imaju dodatnih 10 bodova više kako bi se podržale poslovne ideje koje realizuju. Trenutno je u fazi realizacije jedan od takvih javnih poziva, a u 2023.godini uz pomoć EU realizovan je također projekat podrške ženama, mladima i ranjivim kategorijama stanovništva. Imamo primjere uspješnih žena koje su pokrenule cvjećaru, frizerski salon, salon za masažu, rafting klub, proizvodnju kolača, izradu suvenira i sl“, kaže gradonačelnik Konjica Osman Ćatić.

Na području Konjica djeluju dva registrovana udruženja žena i oba su podržana iz budžeta Grada Konjica kroz javne pozive.

“Grad Konjic podržava aktivnosti žena koje se odnose na prisustvo različitim međunarodnim, regionalnim državnim, konferencijama, sastancima mitinzima, edukacijama koje doprinose razvoju ženskog aktivizma i poduzetništva. Grad Konjic već treću godinu finansira Festival ženskog aktivizma i stvaralaštva “Planeta ŽeNERA”. Finansijski se duži niz godina pomaže realizacija Festivala ženskog stvralaštva i umjetnosti “Mozaik” kao i aktivnosti Udruženja oboljelih i liječenih od malignih oboljenja Konjic“, dodaje gradonačelnik Konjica.

Ćatić kaže da podržavaju sve inicijative koje su rodno odgovorne, a koje su upućene Gradskom vijeću Konjic.

„Prateći potrebe sugrađanki kada je riječ o zdravstvenom aspektu podržao inicijativu za kupovinu ginekološkog stola za djevojke i žene s invaliditetima, što je u fazi realizacije. Spremni smo i dalje slijedeći našu poslovnu politiku budžet kreirati vodeći računa o rodno odgovornom aspektu planiranja i izvršenja budžeta“, kaže Ćatić.

Pozitivnih primjera ima, ali puno je opština i gradova, posebno nerazvijenih, koje u svojim budžetima nemaju rodnu komponentu. Neke lokalne zajednice o ROB-u uopšte ne žele razgovarati. Iz 10 opštinskih i gradskih uprava nismo dobili odgovore na upite. Dok su neke zajednice pioniri rodno odgovornog budžeta, neke će još dugo čekati na ovaj iskorak.

„Naš Budžet nije rodno odgovoran. Trenutno nismo spremni učiniti naš Budžet rodno odgovornim“, kaže Zorka Milinović, pomoćnica načelnika za finansije grada Busovača.

Ni budžet Opšine Travnik još nije rodno odgovoran. No, u ovoj lokalnoj zajednici edukuju se o važnosti ovakvog programskog budžetiranja.

„Općina Travnik je imenovala osobe za koordinaciju implementacije Memoranduma o razumijevanju između agencije UN-a za rodnu ravnopravnost i osnaživanja žena. Imenovane kontakt osobe prisustvovale su treningu rodno odgovornog budžetiranja i u redovnoj su komunikaciji sa ekspertima UN Women kako bi realizirali projekat. Općina je u fazi pripreme donošenja gender akcionog plana, koji će se početi primjenjivati početkom iduće godine kroz budžetske instrukcije“, najavljuje Dražana Solomun iz Službe za ekonomsko finansijske poslove opštine Travnik.

Budžeti u BiH i dalje linijski, ali neke opštine i gradovi prave iskorake

Edita Miftari, koordinatorica u oblasti rodno odgovornog upravljanja pri UN Women BiH kaže kako u BiH u BiH ne postoji sveobuhvatni sistemski pristup praćenju i objavljivanju javnih izdvajanja za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena, što predstavlja osnovu indikatora 5.c.1 u okviru Cilja održivog razvoja 5 – Rodna ravnopravnost.

„Zbog toga, nažalost, nemamo podatke o broju lokalnih zajednica čiji budžeti imaju rodno odgovornu komponentu. Ovo je vezano i za činjenicu da se na lokalnom nivou još uvijek ne koristi programski format budžeta, koji se, za razliku od trenutnog linijskog formata, fokusira na očekivane rezultate aktivnosti koje se provode njegovom realizacijom, a ne isključivo na utrošak. Upravo ćemo uvođenjem programskog budžetiranja imati mogućnost povezivanja raspodjele resursa i ishoda upotrebe tih resursa, te fokusirati budžetski proces na učinak i time poboljšati efikasnost i efektivnost potrošnje javnih sredstava“, objašnjava Miftari.

UN Women ured u BiH je u aprilu 2023. godine potpisao memorandume o razumijevanju sa 12 opština i gradova iz cijele države. Saradnja je rezultat želje da se ostvari cilj zajedničkog doprinosa ostvarenju napretka u ispunjavanju obaveza u pogledu rodne ravnopravnosti u skladu sa domaćim zakonima i politikama, međunarodnim obavezama BiH, te sa Evropskom poveljom o ravnopravnosti žena i muškaraca na lokalnom nivou, kao i u skladu sa zahtjevima u sklopu evropskih integracija.

Ova UN-ova agencija je organizovala osam treninga za 156 predstavnika/ca lokalnih zajednica, sve kako bi im se približilo značenje i važnost rodno odgovornog budžetiranja.

„Budući da su sadašnja zakonska ograničenja koja predstavljaju značajan izazov na lokalnom nivou, a tiču se isključive upotrebe linijskog budžetskog formata. Uprkos tome, dio jedinica lokalne samouprave je već usvojio rodno osjetljive budžetske instrukcije, te unaprijedio kriterije za podršku pojedincima/kama i organizacijama, tako da su rodno odgovorniji i u obzir značajnije uzimaju rodni aspekt aplikacija (recimo za bespovratna sredstva, grantove organizacijama civilnog društva, podršku sportskim timovima i slično)“, pojašnjava Miftari.

Zašto je bitno da budžeti budu rodno odgovorni i koji su efekti ROB-a?

Rodno odgovorno budžetiranje je poznato i kao „dobro budžetiranje“ ili „pravilno budžetiranje“ jer pored toga što za cilj ima jednake koristi i za žene i za muškarce, ono je takođe ugrađeno i u reformu upravljanja javnim finansijama koja je usmjerena na poboljšanje efikasnosti, odgovornosti i transparentnosti u korištenju javnih sredstava.

„Rodno odgovoran budžet je stoga i jedan od ključnih strateških pristupa za rodno osviještenu politiku i integraciju ciljeva rodne ravnopravnosti u politike i proračune. Efikasan sistem upravljanja javnim finansijama trebalo bi da integriše rodnu ravnopravnost u sve faze budžetskog ciklusa“, kaže Miftari.

ROB je nekada kupovina higijenskih uložaka, nekada dodjela granta, a nekada može biti i skriveno kada se, primjera radi, izdvaja novac za javne projekte koji su nazigled neutralni, ali od njega u suštini najviše koristi imaju žene.

„Rodno odgovorno budžetiranje stavlja u fokus pitanja koja često prolaze nezapaženo prilikom analize budžeta i donošenja odluka. Ta pitanja uključuju ulogu neplaćenog rada u ekonomskim i društvenim rezultatima, posebno nejednaku raspodjelu i odgovornost za neplaćeni rad koja se nameće ženama, te u kojoj mjeri žene mogu izraziti svoje potrebe i učestvovati u donošenju odluka o budžetima. Rodno odgovorno budžetiranje dovodi do donošenja odluka na osnovu snažnih dokaza i pruža donosiocima politika važan analitički alat za razumijevanje implikacija koje vladini programi imaju u smislu njihovog opsega i efikasnosti za nositelje prava“, zaključuje Miftari.

Evidentno je da najveći broj lokalnih zajednica nema ni dovoljno znanja ni vještina za promjenu načina budžetiranja, ali da postoje brojne opštine i gradovi koji su svijetli primjeri iz kojih mogu učiti one lokalne zajednice čiji budžeti još nisu prepoznali važnost ROB-a.

 

 

(Buka)

Podijeli članak:

Drugi su čitali

Pročitajte još članaka