Search
Close this search box.

Brojni problemi u inkluziji djece s poteškoćama u obrazovanju u HNŽ

Podijeli članak:

Obrazovne politike razvijenih zemalja već decenijama su usmjerene prema ostvarivanju inkluzije djece s poteškoćama, dok se stučni kadar u Bosni i Hercegovini, ali i građani i dalje upoznaju s ovim terminom. Inkluzija, na koju su se bh. vlasti obavezale zakonima i međunarodnim konvencijama, nije u potpunosti zaživjela. Za ravnopravan položaj djece iz spektra autističnog ponašanja u Hercegovačko-neretvanskom kantonu bore se roditelji, brojna udruženja, ali i Centar za ranu razvojnu podršku koji im pomaže u afirmaciji djece.

Kako bi objasnili širinu dijagnostičkih postupaka, različitih simptoma i terapijskih pristupa, stručnjaci stanje u spektru autizma nazivaju i kišobranom poremećaja. Prvi simptomi s kojima se roditelji susreću javljaju se unutar prve godine života. Pogled u oči, osmijeh, nedostatak privrženosti između roditelja i bebe, odbijanje hrane, samo su neki od simptoma.

“Za ovu djecu, s obzirom na težinu simptoma koji se mogu pojaviti unutar dijagnoze, svakako je vrlo važno što prije, što češće, što adekvatnije i obučiti obitelj kako da funkcionira sa specifičnim ponašanjem, sa specifičnim zahtjevima i specifičnom komunikacijom svog djeteta”, kaže Tatjana PLaninić iz centra za ranu razvojnu podršku Spektrum.

“Naša djeca imaju netipične obrasce ponašanja, neću reći nisu socijalizirani, ali imaju zaista problema sa socijalizacijom. Socijalizacija se uči, naravno mi s njim radimo i terapije i vježbe i puno toga je naravno prisutno u našem životu”, navodi profesorica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Danijela Jurčić. 

“Na području HNŽ oni subjekti koji bi trebali znati nešto na tu temu nisu dovoljno informirani. Kada je moje dijete krenulo u školu, ja sam ta koja je morala naći asistenta, ja sam bila ta koja je morala otići ravnateljici pola godine prije samog polaska mog Antonija u školu. Sada završava treći razred, kreće u četvrti, opet sam ja ta, naravno i moj suprug, koji moramo angažirati određene stručne ljude da naprave plan i program koji je adekvatan za našeg sina”, pojašnjava Jurčić.

“U ovoj godini došlo je do jedne ekspanzije, gdje smo čak za kratko vrijeme primili 15-tero djece s poteškoćama iz spektra autizma i dakle u ovom momentu mi imamo preko 50 članova udruge, što roditelja što obitelji djece sa poteškoćama spektra autizma te nam je zaista potreban jedan adekvatan prostor”, navodi predsjednik Udruge Plava vrpca Igor Antunović.

Udruga je već tri puta aplicirala gradu za dodjelu prostora kako bi aktivnije djelovala, no dosad nije naišla na razumijevanje. Predsjednik Udruge kazao je kako se trenutačno razmatra zadnji dopis, te je izrazio nadu da će gradske vlasti do sljedeće sjednice pronaći zadovoljavajuće rješenje.

Podijeli članak:

Drugi su čitali

Pročitajte još članaka

Vlasti u Grčkoj jučer su zatvorili arheološki lokalitet Akropolj, jer je tu zemlju zahvatio...

Novi izvještaj Boston Consulting Group, The Network i The Stepstone Group, a u koji...

Netflixov šestodijelni dokumentarac “Hitler and the Nazis: Evil on Trial” postavlja pitanje da li...

Bh. nogometni reprezentativac Amar Dedić jedna je od želja italijanskog prvoligaša Napolija koji je...

Osigurati transparentnost finansiranja političkih stranaka u Bosni i Hercegovini. Tako glasi jedan od 14...

Policija u Doboju sumnjiči najmanje dva izvršioca za krivično djelo teška krađa nad privrednim...