Search
Close this search box.

Borci protiv korupcije zbog naknada ruše tendere

Podijeli članak:

Sektor javnih nabavki u Bosni i Hercegovini zahvatila je hiperprodukcija žalbi koju su izazvali profesionalni žalioci. Problem dobija obrise pandemije pa stručnjaci predlažu hitne izmjene zakona, dok nadležni pojedine advokate prijavljuju tužilaštvu

Piše: Dejan TOVILOVIĆ

Riječ je o malim firmama koje dnevno prate na stotine tendera i traže najmanju grešku na osnovu koje se žale ugovornom organu. Ukoliko se njihova primjedba uvaži, advokatima koji ih zastupaju pripada naknada koja se u zavisnosti od entiteta kreće od 280 do 560 maraka.

Upravo ta naknada im je jedini cilj jer se nakon uvažene žalbe gotovo nikada ne javljaju sa bilo kakvom ponudom vezanom za javnu nabavku, što po ocjeni sagovornika Capitala jasno pokazuje da nemaju interes za učešće u postupku.

Činjenicu da ih zakon ne ograničava u broju žalbi, niti obavezuje po pitanju dostavljanja ponuda profesionalni žalioci su iskoristili i pokrenuli biznis koji im svakog mjeseca donosi redovne prihode.

Oni u tome ne vide ništa sporno. Pojedini čak sebe predstavljaju kao borce protiv korupcije i korektivni faktor, a nadležne pozivaju da ih sankcionišu ako rade bilo kakvo krivično djelo.

Žale se na sve i svašta

Zanimljivo je da su se neki od njih prije nego što su se upustili u ovu priču zagovarali jasna i poštena pravila igre te novi Zakon o javnim nabavkama koji danas obilato koriste.

Igor Vukajlović je bivši sekretar udruženja “Tender”, nevladine organizacije koja se zalagala za transparentno i efikasno provođenje javnih nabavki, a danas direktor firme “FCT” Banja Luka.

Ovo preduzeće, čija je osnovna djelatnost poslovno savjetovanje je osnovano u februaru 2021. godine, a preko advokata Željka Višića, žale se bukvalno na sve i svašta.

Višić je u ime FCT-a podnosio žalbe kod nabavki lož ulja, vodovodnih cijevi i priključaka, prehrambenih proizvoda, klima uređaja. Žalili su se i u postupcima nabavke dijelova za rudarsku mehanizaciju, nabavku mesa, elektroinstalacionog materijala, toplovodnih kotlova, ali i za održavanje fiskalnih uređaja i slično.

Ugovorni organi koji su odbijali njihove primjedbe, po automatizmu koji propisuje zakon, žalbe su prosleđivali Kancelariji za razmatranje žalbi (KRŽ) BiH. Podaci govore da je za par godina postojanja “FCT-a” do KRŽ-a došlo čak 650 žalbi.

Međutim, većinu njih ovaj organ je odbio jer nije bila uplaćena naknada za pokretanje postupka.

Dobro upućen izvor Capitala pojašnjava zašto se to dešava.

“Žaliocima je cilj da se sve okonča u prvostepenom postupku kod ugovornog organa. Kada se žalba proslijedi KRŽ-u potrebno je platiti naknadu koja nekada ide i do deset hiljada maraka. To im je puno novca gdje ne žele da rizikuju pa odustaju jer imaju sasvim dovoljno nabavki u sistemu na koje se mogu žaliti, a za koje imaju sve pripremljeno s obzirom na to da se time profesionalno bave”, kaže naš izvor.

Vukajlović nije želio da razgovara za CAPITAL o svojim poslovima, kao ni advokat Višić.

Zanimljivo je da je Vukajlović dok je bio član udruženja “Tender” često kritikovao Zakon o javnim nabavkama BiH i ukazivao na njegove manjkavosti.

Tvrdio je da korupcija u javnim nabavkama godišnje odnese više od milijardu maraka, te zagovarao veće kazne za brojne propuste u ovim procesima.

Takođe, smatrao je i da je neophodno povećati nivo transparentnosti. Sistem javnih nabavki poznaje veoma dobro što govori i podatak da se nalazi na spisku ovlaštenih predavača na sajtu Agencije za javne nabavke BiH.

“Tjeramo ih da rade po zakonu”

„FCT“ je samo jedna od firmi koja se posvetila žalbama na javne nabavke.

Svojim prigovorima javna preduzeća i ustanove u BiH u posljednje vrijeme zatrpavaju preduzeća u vlasništvu Adisa i Jasmine Kulačić iz Zenice, a preko advokata Adnana Hodžića, koji je takođe iz ovog grada i koji je prema saznanjima Capitala prijavljen nadležnom tužilaštvu.

Firmu „Derman Company“ osnovali su u maju prošle godine, a za samo devet mjeseci preko 200 njihovih žalbi je stiglo u Kancelariju za razmatranje žalbi BiH.

Druga njihova firma „Kula mont“ osnovana je 2017. godine. KRŽ je do sada zabilježio 280 njihovih žalbi.

Iz rješenja KRŽ-a se vidi da su se žalili u postupku asfaltiranja ulice u Bugojnu,  nabavke mini dampera u Posušju, prehrambenih proizvoda po đačkim domovima,  nabavke ogreva za osnovne škole,  kupovinu kancelarijskog materijala, ugradnju stolarije, sanaciju krova.

Vladi Republike Srpske su se žalili na tender za periodični pregled opreme, i sistem protivpožarne zaštite te provjeru znanja zaposlenih.

Skoro svi zahtjevi su odbijeni jer nisu uplaćene naknade za pokretanje postupka.

Sa druge strane, iz privrednih registara je vidljivo da su preko „Kula mont-a“ uspjeli da naplate troškove žalbenog postupka sportskom centru „Salih Omerčević“ u Cazinu, dječijem obdaništu „Edina Čamdžić“ u Kladnju, gradskoj toplani „Bijeljina“, Elektrotehničkoj školi „Nikola Tesla“ u Banjaluci i drugima.

Preko firme „Derman Company“ advokat je naplatio troškove u žalbama kod nekoliko osnovnih škola, ali i državne Obavještajno – bezbjednosne agencije (OBA) BiH.

Propusti ugovornih organa su često banalni.

Primjera radi, opština Pelagićevo im je prihvatila prigovor za javnu nabavku gdje se tražio izvođač za rekonstrukciju puta.

U pripremi tenderske dokumentacije u ovoj lokalnoj zajednici nisu naveli mogućnost da ponuđač ima zaključen sporazum o reprogramu obaveza, a što je Zakonom o javnim nabavkama BiH jasno navedeno.

Dobro uigrani žalioci su to primijetili a ugovorni organ im je prihvatio žalbu i prihvatio njihov zahtjev za isplatu 450 maraka troškova žalbenog postupka.

Jasmina Kulačić, direktorica u obje porodične firme smatra da problem nije u njima već u ugovornim organima koji ne rade po zakonu.

Tvrdi da je njihov jedini cilj da ugovorne organe natjeraju da rade po zakonu kao i da je dobar dio tendera naštiman.

Otkriva i gdje pronalaze osnov za pisanje žalbi.

Mnogi zahtjevi u tenderskim dokumentacijama jasno ukazuju na to ko je potencijalni pogodni izvođač ili ponuđač. Zahtjevi poput licenci izdatih samo u Federaciji BiH ili RS, ili u određenom kantonu, obavezan obilazak radilišta, benzinska pumpama udaljena do jednog kilometra od ugovornog organa ukazuju na to da pravo za učešće na tom tenderu imaju samo ponuđači sa tim izdatim licencama i sa navedenog teritorija. Zar zakon ne bi trebao da da jednaku mogućnost, transparentnost i bezbjednost svim ponuđačima“, kaže ona.

Smatra da su ugovorni organi isključivo krivi za žalbe koje dobiju.

Da ne koriste gore navedene klauzule izričito radi pogodovanja određenim dobavljačima potrebe za  žalbu ne bi bilo. Oni tenderske dokumentacije sastavljaju po sistemu „copy – paste“, pa onda iz postupka u postupak imaju istu povredu zakona. Iako usvoje žalbu iz jednog razloga povrede, ista povreda im se ponovi već u sljedećem postupku. Bezbroj je primjera gdje smo svojom žalbom natjerali ugovorne organe da javne nabavke provode u skladu sa zakonom“, kaže Kulačićeva.

Opravdanje za svoje postupke našla je i u Zakonu o krivičnom postupku, a tvrdi da je zbog svega ugrožena njena privatnost, ali i bezbjednost djece i porodice.

Ako je moja odgovornost ta da sam krivac iz razloga sto prijavljujem one koji ne rade po zakonu, prihvatam istu“, zaključuje ona.

Agencija: Zakon se izigrava, sačuvaćemo integritet javnih nabavki

U Agenciji za javne nabavke (AJN) BIH kažu da su svjesni eskalacije problema te poručuju da će sačuvati integritet javnih nabavki.

Kažu da je analizom uočeno da advokati u ime firme izjavljuje veliki broj žalbi kojima nije za cilj da se ispravi neka greška u tenderu i dobije ugovor, već da se tender uspori te da se eventualno naplate troškovi podnošenja žalbe.

To neminovno dovodi do toga da se postupak nabavke, očito nepravedno i neopravdano, odugovlači i odlaže, što izaziva mnogobrojne negativne posljedice za javna sredstva i njihove korisnike, na svom nivoima u Bosni i Hercegovini, kao što su odlaganje izgradnje infrastrukturnih objekata, nedostatak lijekova i medicinske opreme, nemogućnost pružanja zdravstvenih i drugih usluga, i slično“, upozoravaju u agenciji.

Kažu da se sa ovim problemom pored njih moraju pozabaviti i nadležna tužilaštava, privredne i advokatske komore, Konkurencijski savjet BIH, Kancelarija za razmatranje žalbi BIH, Sud BIH i drugi.

U cilju zaštite integriteta sistema javnih nabavki i zaštite javnih sredstava od zloupotreba, te zaštite kodeksa profesija, kao i zaštite zakona, pozivamo ugovorne organe, ponuđače, advokate, civilno društvo, medije a koji imaju saznanja, informacije i dokaze o navedenim situacijama „profesionalnih žalilaca“, da iste zvanično, sa dokazima, dostavljaju kako Agenciji, tako i neposredno svim relevantnim institucijama s ciljem borbe i suzbijanja naznačene pojave i fenomena“, poručili su iz Agencije.

Neophodne izmjene zakona

Banjalučki advokat Dražen Vidaković koji je odlično upućen u sistem javnih nabavki u razgovoru za Capital iznosi nekoliko prijedloga za rješenje ove problematike. Svi su vezani za izmjene Zakona o javnim nabavkama BiH.

Za razliku od postojećeg stanja, KRŽ bi po njemu trebao biti bio prva adresa za žalioca, a ne ugovorni organ.

Dodatno, KRŽ bi trebala biti dužna da istovremeno sa prijemom žalbe obavijesti o tome i ugovorni organ zbog suspenzivnog djelovanja žalbe.

Druga izmjena se tiče toga da se žalilac obaveže da uz samu žalbu priloži i dokaz o uplaćenoj naknadi za pokretanje postupka i obavezu KRŽ-a da žalbu odbaci ako uz nju nije priložen dokaz o uplati bez pozivanja žalioca da je dopuni.

Treća izmjena se tiče člana  108. stava (6) Zakona koji, između ostalog, propisuje da je naknada nepovratna u slučaju neosnovane žalbe. Prema Vidakoviću, odredbu treba preformulisati na način da se uplaćena naknada vraća samo u slučaju osnovane žalbe.

Po njemu, to je ključan momenat za smanjenje žalbi.

Po sadašnjoj regulativi, provjeru da li je naknada uplaćena može da izvrši samo KRŽ, a ne i ugovorni organ preko kojeg se žalba upućuje. U takvoj situaciji, žalilac ne trpi nikakve štetne posljedice izjavljivanjem žalbe sve dok KRŽ meritorno ne odbije žalbu kao neosnovanu gdje onda žalilac gubi pravo na povrat uplaćenih sredstava”, pojašnjava on.

Vidaković navodi da trenutno ne postoji način da se prinudno naplati naknada za pokretanje žalbenog postupka, a da je uplaćena naknada nepovratna samo u slučaju neosnovane žalbe, pa samim tim žalilac praktično može i odustati od žalbe  što u konačnici neće dovesti ni do jedne štetne posljedice po njega.

Ako bi se žalilac obavezao da prije pokretanja žalbenog postupka uplati naknadu za pokretanje žalbenog postupka, da dostavi dokaz o tome uz žalbu, i ako se uplaćena naknada vraća samo u slučaju ako je žalba osnovana, profesionalni žalitoci će ostati bez jedinog oružja koje imaju, a to je nedostatak štetnih posljedica zbog nesavjesnog izjavljivanja žalbi”, zaključuje Vidaković.

Inače, Bosna i Hercegovina je zemlja koja ima ubjedljivo najviše izjavljenih žalbi od svih zemalja u okruženju.

Godišnji izvještaji rada KRŽ-a pokazuju da je od donošenja Zakona iz 2014. godine svake godine rastao broj zaprimljenih žalbi, te u posljednjih nekoliko godina KRŽ zaprima preko 3.500 žalbi godišnje.

Posljednji raspoloživi podaci vezani su za 2022. godinu u kojoj je primljeno njih 3.721.

(Capital.ba)

Podijeli članak:

Drugi su čitali

Pročitajte još članaka